Svjetski fenomen u Hercegovini: U jami Golubinki pronađeno 136 čovječijih ribica
U hercegovačkom podzemlju otkriven je pravi prirodni fenomen. Speleolozi su u jami Golubinki, između Međugorja i Ljubuškog, pronašli stanište čovječije ribice, rijetke i zaštićene vrste. I to u nevjerovatnom broju – čak 136 jedinki na svega 50 metara dužine podzemnog toka.
Golubinka krije neobično stanište
Jama Golubinka jedna je od rijetkih na ovim prostorima koja pruža mogućnost ronjenja u podzemlju. Njene potencijale prvo je uočilo speleološko društvo iz Hrvatske, nakon čega je uvrštena i u domaću bazu speleoloških objekata.
„Čovječija ribica nije nova vrsta na ovom području. U Hercegovini zaista obitava, posebno na području Ljubuškog, Čapljine i Trebinja. Međutim, ovakva koncentracija na tako malom prostoru može se slobodno nazvati svjetskim fenomenom. Na oko 50 metara dužine podzemnog toka zabilježeno je približno 136 jedinki“, kazao je Ivan Marić, predsjednik Speleološkog društva „Herceg“ iz Mostara.
Specifičnost ovog nalazišta ogleda se i u tome što primjerci čovječije ribice prelaze 25 centimetara i vrlo su aktivni, za razliku od onih koje su speleolozi ranije pronalazili. Osim ovog nalazišta, i pećine na području Tomislavgrada kriju značajna prirodna bogatstva.
„Zabilježeno je više od 300 staništa špiljskog medvjeda, izumrle vrste. U njima se još uvijek mogu pronaći kosti ove životinje, koja je izumrla prije 25.000 godina“, istakao je Marić.
Speleološki objekti zatrpani otpadom
Istraživanja speleoloških objekata često prati i otkriće velikih količina smeća. Dok su za speleologe jame i pećine prostor za istraživanje i nova saznanja, pojedini građani u njima vide tek mjesta za odlaganje otpada.
„Veliki broj speleoloških objekata je onečišćen. To je možda i najveći problem našeg društva – ljudi uopće ne shvataju kakve posljedice takvo ponašanje može imati“, upozorila je Žana Perić, potpredsjednica Speleološkog društva „Herceg“ iz Mostara.
Posljedice neodgovornog odnosa prema podzemlju ne zaustavljaju se na njegovim granicama. Speleološki objekti imaju važnu ulogu i u očuvanju vodnih resursa.
„Svi ti speleološki objekti, iako ih ne vidimo, u velikoj su mjeri povezani s našim društvom, pa čak i s našim egzistencijalnim potrebama. Sva voda koja cirkulira u prirodi filtrira se kroz speleološke objekte i završava u našim slavinama“, pojasnio je Mihovilj Čuljak, član Speleološkog društva „Herceg“ iz Mostara.
Hercegovina neiscrpno područje istraživanja
Krš je osnovni preduvjet da bi neko područje bilo speleološki zanimljivo za istraživanje. Kada pada kiša, odvija se prirodni proces rastvaranja stijena, čime nastaju podzemne šupljine. Hercegovina i Dinaridi općenito predstavljaju neiscrpan prostor za istraživanje speleoloških objekata, ali je veliki dio tog podzemlja još neistražen.
„To što nešto ne vidimo ne znači da ne postoji i da nema svoju važnost u društvu. Za većinu ljudi speleološki objekti završavaju i počinju na samom ulazu. Vrlo mali broj njih odluči se upustiti u speleologiju i daljnja istraživanja“, naglasio je Čuljak.
Na području Bosne i Hercegovine aktivna su samo četiri speleološka društva. Njihova istraživanja ključna su za razumijevanje podzemnih prostora u kršu, zaštitu voda i očuvanje prirode. Iako su pećine i jame skrivene od pogleda, ono što se u njima dešava direktno utječe na kvalitet života na površini.
federalna.ba
Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.