Polović: Trump može postati veća politička prijetnja Zelenskom od Putina

Američki predsjednik Donald Trump svojim pritiscima na Ukrajinu nastoji doći do sporazuma kojim bi bio okončan rat s Rusijom, dok Evropska unija ostaje bez značajnije diplomatske inicijative, smatra geopolitička analitičarka Jadranka Polović. Govoreći o američkom posredovanju, ruskim strateškim interesima i položaju ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, upozorila je da bi Trumpova politika mogla dodatno oslabiti Ukrajinu i ugroziti političku poziciju njenog predsjednika.

Polović ističe da se, nakon gotovo pet godina rata, pregovori o njegovom okončanju prvenstveno vode između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, dok je Ukrajina izložena snažnom pritisku.

„U ovom trenutku pregovori se vode između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije. Ukrajina se nalazi pod jednim iznimno snažim i diplomatskim, ali i vojnim pritiskom“, kazala je Polović.

Prema njenim riječima, Evropska unija, iako se radi o pitanju koje se neposredno tiče evropske sigurnosti, od početka je ostala izvan ključnih pregovaračkih procesa. Podsjetila je na decembar 2021. godine, kada je ruski predsjednik Vladimir Putin zahtjeve za sigurnosnim garancijama uputio NATO-u i Sjedinjenim Američkim Državama, ali ne i Evropskoj uniji.

Govoreći o ranijim diplomatskim pokušajima rješavanja sukoba, osvrnula se i na Minske sporazume, navodeći da su nekadašnji francuski predsjednik François Hollande i njemačka kancelarka Angela Merkel kasnije govorili o tome da su sporazumi Ukrajini omogućili vrijeme za jačanje odbrambenih kapaciteta.

Polović smatra da je Evropska unija i danas bez samostalne diplomatske inicijative, dok važnu ulogu pokušavaju preuzeti Velika Britanija, Francuska i Njemačka kroz format E3. Posebno problematičnim ocjenjuje utjecaj Velike Britanije, koja više nije članica Evropske unije.

Osvrnula se i na način na koji Trumpova administracija vodi pregovore, posebno na ulogu Jareda Kushnera i Stevea Witkoffa. Smatra da se u američko-ruskim kontaktima mogu prepoznati i privatni interesi, dok Trump nastoji ostvariti vanjskopolitički uspjeh uoči izbora.

„Možemo govoriti o privatnim dogovorima između Trumpa i Putina“, navela je Polović, dodajući da je američkom predsjedniku izuzetno važno postići rezultat koji bi mogao predstaviti kao politički uspjeh.

Kada je riječ o razlikama između američkog i evropskog pristupa, Polović smatra da Evropska unija insistira na nastavku rata i porazu Rusije, dok Washington sukob posmatra u širem geopolitičkom kontekstu.

Prema njenoj procjeni, američka administracija uvažava ruske strateške interese, što bi moglo značiti da Ukrajina neće postati članica NATO-a u doglednoj budućnosti. Također smatra da bi budući politički kurs Kijeva mogao biti neutralniji, dok bi nova evropska sigurnosna arhitektura morala uzeti u obzir i ruske interese.

Istovremeno, naglašava da je okončanje rata neophodno i da američko posredovanje ima važnu ulogu u tom procesu.

„Ono što mislim da je jako, jako važno da rat svakako treba okončati i važno je američko posredovanje, a koliko vidim rat ne odgovara nikome“, poručila je Polović.

Govoreći o tome može li Trump postati veća politička prijetnja Zelenskom od ruskog predsjednika Vladimira Putina, Polović je ocijenila da takav scenarij nije isključen. Naglašava da, iako Rusija nastavlja vojne napade na Ukrajinu, odluke američke administracije mogu ozbiljno ugroziti njenu sposobnost odbrane.

„Da, Trump možda nije veća bojna prijetnja Ukrajini od Putina, ali u samom slučaju može postati veća politička prijetnja Zelenskom“, istakla je.

Objašnjava da Putin pokušava ostvariti svoje ciljeve vojnom silom, dok Trumpova politika može oslabiti ukrajinske odbrambene kapacitete kroz smanjenje vojne, finansijske i obavještajne podrške.

Posebno upozorava na ranjivost Ukrajine zbog njene zavisnosti od odluka Bijele kuće. Prema njenom mišljenju, aktuelne nesuglasice između Trumpa i Zelenskog, uključujući pitanja sankcija Rusiji, dodatno pokazuju koliko ukrajinska sigurnost zavisi od političkih promjena u Washingtonu.

Polović pritom otvara i pitanje političke odgovornosti ukrajinskog predsjednika, smatrajući da je Zelenski morao pripremiti zemlju za različite scenarije, uključujući mogućnost smanjenja američke pomoći.

„Trumpova promjena kursa sada naravno razotkriva cijenu takve ovisnosti“, kazala je Polović.

Na kraju je naglasila da kritičko preispitivanje političkih odluka ukrajinskog predsjednika ne znači umanjivanje odgovornosti Rusije za rat i stradanja ukrajinskog stanovništva.

„Naravno, to sve skupa ne umanjuje Putinovu odgovornost za rat i sve užase koje je Ukrajina proživljava, ali otvara, mislim, ozbiljno pitanje političke procjene samog Zelenskog“, zaključila je Polović.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.