Sve veće gužve na saobraćajnicama u RS, Banja Luka u pet godina dobila dodatnih 11.000 vozila

Saobraćajne gužve, svakodnevna potraga za slobodnim parking mjestom i nepregledne kolone automobila u špicama postali su nezaobilazna svakodnevica u većini gradova RS, pri čemu po rastu broja vozila prednjače Banja Luka i Bijeljina.

Ono što građani svakodnevno osjete na svojoj koži čekajući u kolonama na glavnim gradskim saobraćajnicama, u potpunosti potvrđuju i zvanični statistički podaci o saobraćaju za proteklih pet godina.

U periodu od 2020. do kraja 2024. godine, vozni park u RS  doživio je pravi ekspanzivni zamah. Ulice su preplavljene desetinama hiljada novih četvorotočkaša, pa je ukupan broj registrovanih vozila u ovom petogodišnjem ciklusu uvećan za više od 51.000. Najveći dio tog saobraćajnog talasa otpada na putničke automobile, kojih je na cestama danas više od 54.000 nego na početku ove decenije.

Najveći pritisak pretrpjeli su vodeći urbanistički i privredni centri, gdje je infrastrukturni kapacitet ulica već odavno na granici izdržljivosti. Apsolutni rekorder po prilivu vozila jeste Banja Luka, grad koji jesamo u proteklih pet godina dobio je skoro 11.000 novih automobila na svojim ulicama, pa ih danas po gradskim saobraćajnicama kruži više od 77.000. Za vozače u Banjoj Luci to u praksi znači da su jutarnje i popodnevne špice  produžene na nekoliko sati, dok su raskrsnice i prilazi centru grada postali uska grla.

Slična slika nastala je i na istoku. Bijeljina je u istom periodu upisala više od 5.000 novih četvorotočkaša, čime je ukupan broj automobila u ovom gradu premašio 39.000. Slijedi Prijedor sa rastom od preko 3.500 automobila, dok su Gradiška i Laktaši zabilježili priliv od po više od 2.000 novih vozila. Značajno povećanje pritiska na saobraćajnice bilježe i Doboj, Derventa, te šire područje Istočnog Sarajeva, gdje se u svim opštinama zajedno zabilježio porast od preko 10.000 četvorotočkaša.

Interesantno je da se najveći zamah u kupovini i prvoj registraciji vozila dogodio nakon pandemijskog zatišja. Dok je tokom 2020. godine ulazak novih vozila na ceste bio usporen, u narednim godinama uslijedio je snažan oporavak i ekspanzija. Samo u toku 2024. godine prvi put je registrovano skoro dvostruko više vozila u poređenju sa početkom posmatranog perioda, što svjedoči o ubrzanom prilivu vozila na domaće tržište.

Međutim, ako se zagrebe ispod površine same statistike o broju četvorotočkaša, dolazi se do pitanja stvarne kupovne moći stanovništva. Iako broj vozila konstantno raste, podaci o starosnoj strukturi i uvozu otkrivaju da se ne radi o izrazitom skoku životnog standarda.

Prosječna starost registrovanih vozila u RS iznosi oko 16 do 17 godina, što je znatno iznad prosjeka u zemljama Evropske unije, gdje vozni park u prosjeku ima oko 12,7 godina. Pored toga, od ukupnog broja prvi put registrovanih vozila na godišnjem nivou, preko 80 procenata čine polovna vozila uvezena iz inostranstva, dok se nova vozila iz salona kupuju u skromnom procentu i to najvećim dijelom od strane komercijalnog i javnog sektora.

Automobil je tako za većinu građana postao nužnost bez koje je teško organizovati svakodnevicu usljed nedostatka efikasnijih alternativnih rješenja u javnom prevozu, ali se ta potreba i dalje dominantno zadovoljava kupovinom starijih polovnih vozila skromnije vrijednosti.

Da se višegodišnji pritisak na saobraćajnice nastavlja bez ikakvog usporavanja, potvrđuju i najsvježiji zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku za drugo tromjesečje. U ovom periodu je registrovano preko 153.000 vozila, što je skok od 6,3 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Ubjedljivu većinu na cestama i dalje čine putnički automobili (gotovo 80 odsto), dok podaci o njihovoj starosti iznova potvrđuju da se vozni park ne obnavlja. Više od polovine svih registrovanih četvorotočkaša starija je od 15 godina. Sve ovo jasno ukazuje da će se saobraćajni pritisak i gužve na ulicama banjalučke, bijeljinske i drugih gradskih regija nastaviti nepromijenjenim tempom.

Stručnjaci iz Agencije za bezbjednost saobraćaja i saobraćajni inženjeri upozoravaju da postojeća urbana infrastruktura u gradovima poput Banje Luke i Bijeljine više ne može pratiti ovakav priliv automobila. Izgradnja novih saobraćajnica i kružnih tokova daje samo privremene rezultate, jer se time stvara takozvana indukovana potražnja koja na ulice ubrzo privuče još veći broj vozila.

Pored nesnosnih gužvi i hroničnog nedostatka parking mjesta, dominantna starost voznog parka dodatno ugrožava bezbjednost na cestama i višestruko povećava aerozagađenje u gradskim jezgrima. Rješenje ovog problema struka ne vidi u daljem širenju traka za automobile, već u korjenitoj reformi i modernizaciji javnog prevoza. Bez uvođenja restriktivnijih politika parkiranja u centrima i preusmjeravanja vozača na održive vidove prevoza, urbani centri u RS ubrzo bi se mogli suočiti sa potpunim saobraćajnim kolapsom.

Fena/federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.