Sve veća kriza u Rusiji: Od uništenih aviona do pada podrške Putinu i straha od recesije

Ukrajinska sigurnosna služba provela je prošlog ljeta jednu od najsloženijih operacija od početka rata u Ukrajini, koristeći kamione kao prikrivenu platformu za napad dronovima na ruske vojne aerodrome, u akciji koja je, prema dostupnim informacijama, planirana više od 18 mjeseci. Prema izvještajima, kolona kamiona raspoređena je na benzinskim stanicama u blizini četiri ruske zračne baze, gdje su vozila korištena kao svojevrsni „moderni trojanski konj“. Iz njih su lansirani dronovi koji su uništili 41 ruski vojni avion, nanoseći značajne gubitke ruskom ratnom zrakoplovstvu, piše The Telegraph.

Iako je operacija predstavljala veliki vojni udarac Moskvi, njene posljedice su se, prema analitičarima, prelile i na širu rusku teritoriju – ne kroz front, već kroz unutrašnju destabilizaciju i pooštravanje državne kontrole nad informacijama.

Masovna gašenja interneta i širenje kontrole

Nakon ukrajinskih napada, ruska sigurnosna služba FSB počela je sve češće da ograničava pristup mobilnom internetu širom zemlje. Od maja 2025. godine zabilježeni su masovni prekidi veze, a do kraja godine broj isključenja dostigao je oko 2.000 mjesečno, što je više nego u ostatku svijeta zajedno tokom prethodne godine.

U pojedinim periodima, uključujući mart ove godine, Moskva je ostajala bez mobilnog interneta i do 19 dana, što je ozbiljno poremetilo svakodnevni život građana, uključujući pristup digitalnim uslugama, pa čak i osnovnim servisima. Tokom aprila dodatno su ograničene i komunikacijske aplikacije poput Telegrama, dok su vlasti pokušale da promovišu državnu alternativu za dopisivanje. Ove mjere izazvale su neuobičajeno otvorene kritike javnosti.

„Jednostavno ćemo se vratiti u kameno doba! Da li ste vi potpuno poludjeli?“, poručio je reper Ptakha, dok je bivši oficir KGB-a Andrej Bezrukov upozorio da vlast „pogoršava život sopstvenom narodu“.

Rastuće nezadovoljstvo i promjena javnog raspoloženja

Mjere ograničavanja interneta posebno su pogodile mala preduzeća koja zavise od digitalnih platformi, dok su u Moskvi zabilježene i peticije upućene predsjedničkoj administraciji sa zahtjevom da se prekidi interneta zaustave.

Prema podacima državne agencije VTsIOM, podrška predsjedniku Vladimiru Putinu pala je sa 80 posto krajem prošle godine na 71 posto u aprilu, što je najniži nivo od početka rata. Nezavisno istraživanje Levada centra pokazuje da 67 posto građana sada podržava otvaranje mirovnih pregovora.

Analitičari navode da se prvi put od početka invazije pojavljuje širi i vidljiviji oblik društvenog nezadovoljstva. „Događa se nešto novo. Ovo je prvi put da se može govoriti o značajnijem otporu“, ocjenjuje politička analitičarka Tatjana Stanovaja.

Bivši britanski ambasador u Rusiji Sir Laurie Bristow smatra da je ključni faktor to što restrikcije sada direktno pogađaju i velike gradove poput Moskve i Sankt Peterburga, koji su ranije bili relativno zaštićeni od posljedica rata.

Ekonomski pritisak i znakovi recesije

Paralelno s unutrašnjim nezadovoljstvom, ruska ekonomija se suočava sa sve ozbiljnijim problemima. Ukrajinski napadi dronovima na energetska postrojenja i rafinerije dodatno su pogoršali situaciju, uzrokujući nestašice goriva i rast cijena u velikim gradovima.

Analitičari navode da su ovi udari smanjili ruski izvoz nafte i time umanjili ključni izvor prihoda države. Iako su prihodi od nafte povremeno bilježili rast, ukupni ekonomski trend pokazuje slabljenje.

Prema službenim podacima, ruski BDP je u prvom kvartalu ove godine pao za 0,2 posto, prvi put nakon 2023. godine. Prognoze za 2026. godinu dodatno su snižene, dok stručnjaci upozoravaju da je zemlja već ušla u fazu recesije.

Bankarski sektor se suočava s porastom loših kredita, dok je budžetski deficit gotovo udvostručen i dostigao oko 3,9 posto BDP-a, što stvara dodatni pritisak na inflaciju i zaduživanje.

Sve veći vojni gubici i promjene na frontu

Na ratištu, situacija također pokazuje promjene. Ukrajinske snage, zahvaljujući sve razvijenijoj upotrebi dronova, uspjele su proširiti tzv. „zonu uništenja“, što je promijenilo taktiku borbi i smanjilo efikasnost ruskih napada u velikim formacijama.

Prema procjenama vojnih instituta, ruski gubici sada premašuju broj novih regruta, što ukazuje na iscrpljivanje ljudskih resursa. Procjenjuje se da su stotine hiljada ruskih vojnika poginule ili ranjene od početka rata.

Zbog nedostatka domaćih i stranih regruta, Kremlj bi, prema nekim analitičarima, mogao biti primoran na novu mobilizaciju, što bi dodatno povećalo unutrašnje nezadovoljstvo.

Politički signali i mogući zaokret Moskve

U jednom od rijetkih političkih signala moguće promjene kursa, Vladimir Putin je nedavno izjavio da se sukob „približava kraju“ i da je spreman na pregovore, uključujući i evropske posrednike. Ipak, analitičari upozoravaju da ostaje nejasno da li se radi o stvarnoj promjeni strategije ili pokušaju da se izvrši diplomatski pritisak na Kijev i Zapad.

Dok mirovni proces ostaje blokiran, pojedini stručnjaci smatraju da Rusija sve teže održava vojni i ekonomski balans. „Rusija se suočava s iscrpljivanjem opcija“, ocjenjuju vojni analitičari.

Iako nezadovoljstvo unutar Rusije raste, ono još uvijek nije preraslo u organizirani politički pokret. Kremlj i dalje održava kontrolu nad informacijama i političkim sistemom, ali kombinacija ekonomskih problema, vojnih gubitaka i sve češćih restrikcija svakodnevnog života pokazuje da se rat sve više prelijeva na unutrašnji plan.

federalna.ba