Sukob na Bliskom istoku ne jenjava – Iran napada američke vojne baze u nekoliko zemalja regiona

Sukob na Bliskom Istoku poslije tri dana dodatno je proširen nakon što su iranske snage, odgovarajući na masivne izraelsko-američke udare na Iran i Liban, napale vojne baze u nekoliko zemalja regije. Prema podacima iranskog Crvenog polumjeseca, broj poginulih u američko-izraelskim napadima na Iran porastao je na 787. U međuvremenu, obavljeni su dženaza i ukop 165 žrtava napada na školu za djevojčice u iranskom gradu Minabu.

Dženazi učenicima koji su poginuli u izraelsko-američkom zračnom napadu na školu za djevojčice, u južnoj iranskoj pokrajini Hormuzgan, prisustvovale su porodice žrtava, zvaničnici i hiljade građana. U vrijeme napada učenici su bili u učionicama, a škola je srušena do temelja. Prema posljednjim podacima, poginulo je 165 osoba, uglavnom djece, a 96 je teško povrijeđeno.

U odgovoru na izraelsko-američke udare Iran je, među ostalim, napao arapske zemlje saveznice Sjedinjenih Država. Meta su bile lokacije u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Bahreinu, Kataru i Saudijskoj Arabiji. Iranske snage napale su i nekoliko brodova u Hormuškom moreuzu, nakon što je objavljeno da je moreuz zatvoren i da će biti zapaljen svaki brod koji pokuša proći. Istovremeno s vojnim operacijama, brojne zemlje razmatraju mogućnost i uslove uključivanja u sukob. Francuski šef diplomatije Žan-Noel Baro (Jean-Noel Barrot) kazao je da Francuska nije spremna da se automatski uključi u sukob, ali da će braniti svoje regionalne partnere ako to formalno zatraže. Njemački kancelar Fridrih Merc (Friedrich Merz) u Vašingtonu (Washington) se sastaje s američkim predsjednikom Donaldom Trampom (Trump) kako bi ojačao evropski utjecaj na dalji tok sukoba. Ministrica vanjskih poslova Australije Peni Vong (Penny Wong) iskazala je čvrstu podršku američkim naporima:

„Vlada Australije jasno je dala do znanja da podržava akcije kojima se sprečava Iran da dobije nuklearno oružje i da nastavi ugrožavati međunarodni mir i sigurnost. Iranski režim je posljednjih dana pokazao zašto i dalje predstavlja prijetnju miru i stabilnosti u regiji, a njegovo nasilje rizikuje daljnju destabilizaciju već nestabilne regije. Ne želimo vidjeti daljnju regionalnu eskalaciju, potičemo zaštitu civila, pozivamo na poštivanje međunarodnog humanitarnog prava i stojimo uz hrabri narod Irana.“

Za razliku od Australije i Ujedinjenog Kraljevstva, koje je na koncu pristalo ustupiti svoje baze, španska vlada odbila je dozvoliti SAD-u korištenje zajednički upravljanih vojnih baza u Španiji za napade na Iran. Izrael je optužio španskog premijera Pedra Sančesa (Pedro Sánchez) da stoji na pogrešnoj strani istorije. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je trenutno očigledno nemoguće govoriti o mogućem susretu u Abu Dabiju (Abu Dhabi), na kojem bi se pregovaralo:

„Predsjednik Vladimir Putin će nesumnjivo uložiti sve napore kako bi pomogao barem smirivanju napetosti na Bliskom Istoku. U tom smislu, on je juče s gotovo svim kolegama razgovarao o tome i poručio da će prenijeti njihovu duboku zabrinutost zbog napada na njihovu infrastrukturu našim kolegama u Iranu, koristeći kanal kojim održavamo dijalog s iranskim vodstvom.“

U Vašingtonu su organizovane demonstracije zbog američko-izraelskih vojnih operacija na Bliskom Istoku. Agencija Asošijejted pres (Associated Press) zabilježila je stav jednog demonstranta:

„Vlada Sjedinjenih Američkih Država započinje još jedan rat, baš kao što su to činili ranije u Iraku, Siriji, Libiji, Libanu itd. I svako područje u kojem su započeli sukob i napustili, ostavili su u građanskim ratovima, doslovno ne radeći ništa osim što su tjerali različite grupe ljudi da se međusobno bore. Dakle, ratovi nikada ne donose mir. Ne donose pravdu. Pravda je kada sjedite za stolom kao posrednik i postižete dogovore.“

U međuvremenu, Izrael je rasporedio dodatne vojne snage na području južnog Libana, navodeći da je riječ o preventivnoj i taktičkoj mjeri, a ne o pokretanju kopnene ofanzive.