Studija nalaza u Sibiru: Kanabis se koristio radi opojnog djelovanja prije najmanje 2.800 godina

Ljudi su možda koristili kanabis radi opojnog djelovanja mnogo ranije nego što se pretpostavljalo – prije najmanje 2.800 godina, navodi se u novoj studiji. Arheolozi koji su predvodili iskopavanja monumentalne grobnice u Sibiru saopćili su da su pronašli dokaze o najranijoj poznatoj upotrebi kanabisa u psihoaktivne svrhe.

Ovi nalazi ukazuju na to da se kanabis koristio najmanje 300 godina ranije nego što se do sada znalo na osnovu dokaza iz susjedne Kine.

Upotreba opojnih sredstava u davna vremena dugo je zaokupljala pažnju naučnika. Grčki historičar Herodot pisao je o stanovnicima Centralne Azije koji su pušili kanabis oko 440. godine prije nove ere, a arheolozi su nedavno pronašli sjemenke ove biljke u grobnicama širom tamošnjih visoravni.

Tim istraživača iz Njemačke, Rusije, Švedske i Švicarske naveo je da analiza kose pronađene u kraljevskoj grobnici – u kojoj su otkrivene i sjemenke kanabisa – baca novo svjetlo na ulogu ove biljke u drevnim društvima. "Izuzetno je rijetko da na istom mjestu pronađemo i sačuvane dijelove biljaka i ljudsko meko tkivo koje sadrži aktivne supstance", rekao je koautor studije Gino Caspari, arheolog s Univerziteta u Bernu.

Prema njegovim riječima, nije jasno da li se kanabis konzumirao udisanjem dima ili drugačijim unošenjem u organizam.

Iskopavanja su započeta 2017. godine na velikom humkastom grobnom mjestu "Tunnug 1", u dolini Uyuk u južnom Sibiru. Tu se nalazi jedna od najstarijih monumentalnih grobnica koja svjedoči o materijalnoj kulturi Skita – drevnih nomada koji su migrirali iz Centralne Azije prema južnoj Rusiji i Ukrajini.

Istraživački tim koji je boravio "praktično nigdje, usred ničega" mjesecima je živio u šatorima, suočavajući se od proljeća do jeseni s močvarama, snježnim olujama, mrazevima i rojevima komaraca. Krda konja slobodno lutaju travnatim stepama.

Pronađeni su i oružje, oprema za konje i predmeti ukrašeni motivima u takozvanom "životinjskom stilu". Međutim, tim je došao do pravog otkrića kada su pronašli sitne crne mrlje – za koje se ispostavilo da su sjemenke kanabisa – zajedno sa sačuvanim pramenovima kose, rekao je Caspari.

"Kao arheolog, rijetko imate priliku da radite toksikološku analizu osobe koja je mrtva skoro 3.000 godina", rekao je on.

Radiokarbonsko datiranje nekih od više od 1.000 pronađenih sjemenki pomoglo je da se utvrdi period iz kojeg potječu. One se tu "nisu našle slučajno", već su namjerno položene u grobnicu, što ukazuje na to da je ta biljka imala određeni značaj za tadašnju zajednicu, naveo je on.

Rezultati su objavljeni u četvrtak u časopisu Science. Međutim, nisu svi nezavisni stručnjaci uvjereni u tumačenje nalaza.

Analiza kose je "naučno slaba" i nema dovoljno dokaza da bi se tvrdilo da je kanabis korišten, napisao je u e-mailu Volker Auwärter, šef Odjela za forenzičku toksikologiju pri Univerzitetskom medicinskom centru u Freiburgu (Njemačka).

"Kada je riječ o ključnom dijelu studije, rad je daleko ispod onoga što je moglo biti postignuto", rekao je Auwärter.

"To je važno jer se glavne tvrdnje iznesene u sažetku rada – da je kanabis konzumiran i korišten zbog svojih psihoaktivnih svojstava – zasnivaju upravo na podacima dobijenim analizom kose."

Danas naučnici ne smatraju drevne zapise pouzdanim ukoliko nemaju potkrepljujuće dokaze. Budući da biljka kanabis ima i druge namjene – sjemenke se cijede radi dobijanja ulja, a vlakna konoplje koriste se za izradu tkanina – samo njeno prisustvo nije dovoljan dokaz da je korištena kao opojno sredstvo.

Auwärter, koji nije učestvovao u istraživanju, napomenuo je da podaci ne prave razliku između konzumiranja i vanjske izloženosti, odnosno da su tragovi kanabisa mogli dospjeti u kosu jednostavno zato što je bila zakopana zajedno s tom biljkom.

Prema njegovim riječima, bilo bi poželjno – a i lako izvodljivo – provesti laboratorijsko ispitivanje uz angažovanje stručnjaka za forenzičku toksikologiju.

S druge strane, Elisa Guerra Doce s Univerziteta u Valladolidu (Španija), koja proučava upotrebu supstanci koje mijenjaju stanje svijesti u evropskoj prahistoriji, ocijenila je da toksikološka analiza kose nije novina u arheologiji i da se već koristila za utvrđivanje konzumiranja psihoaktivnih supstanci. Ona nije bila uključena u ovo istraživanje.

U e-mailu koji je poslala pohvalila je autore što su, zahvaljujući svojoj metodologiji, uspjeli pokazati da "kanabis nije bio samo dio pogrebnih darova, već su ga zapravo uzimali pojedinci povezani s pogrebnim obredom".

federalna.ba/Beta

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.