Stručnjaci na skupu u Zenici razgovarali o ranom prepoznavanju razvojnih odstupanja kod djece

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, organizirao je povodom obilježavanja Dječije nedjelje i predstojećeg Svjetskog dana djeteta, okrugli sto na temu "Alarmi u razvoju djeteta – od porodilišta do pravovremene podrške“. 

U fokusu ovog skupa, koji je organiziran pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva Zeničko-dobojskog kantona, jeste unapređenje sistema ranog prepoznavanja razvojnih odstupanja kod djece, pravovremena stručna procjena i podrška te povezivanje postojećih institucionalnih i stručnih kapaciteta.

Poseban naglasak bit će na putu djeteta od porodilišta do odgovarajuće stručne pomoći, informisanju roditelja i unapređenju međusektorske saradnje, o čemu su razgovarali predstavnici zdravstvenih, obrazovnih i ustanova socijalne zaštite, nadležnih ministarstava, akademske zajednice, stručnih centara, UNICEF-a BiH te nevladinih organizacija.

- Kada govorimo o ranom razvoju djeteta, vrlo često naglašavamo koliko je važno prepoznati razvojna odstupanja kod djece. Međutim, šta se dešava kad prepoznamo da je djetetu potrebna pomoć? Da li roditelji znaju kome se dalje obratiti? Da li je ta usluga dostupna djeci u svim lokalnim zajednicama na području našeg kantona i koliko je vremena potrebno da prođe do stručne podrške, odnosno procjene? Iz tog razloga, da bismo dobili odgovore na ta pitanja, danas smo i okupili predstavnike obrazovnog, zdravstvenog i socijalnog sektora kako bismo sagledali postojeće kapacitete, unaprijedili komunikaciju između ustanova te napravili korak prema uspostavljanju jasnog puta od porodilišta i prepoznavanja razvojnih odstupanja do pravovremene i stručne podrške i procjene - kazala je Elma Kuduzović iz INZ-a.

Nije samo važno, kako je istakla, da sistem prepozna da je djetetu potrebna pomoć, nego da mu tu pomoć i osigura na vrijeme.

- U ranom razvoju djeteta vrijeme je prilika koju ne smijemo propustiti pa mi je drago sa smo danas razgovarali na temu rane intervencije. Sreća je što smo mi ranu intervenciju davno već prepoznali i mi u našem sistemu imamo već Centar rane intervencije. Ovo je, sada, nadogradnja. Željeli smo današnjom temom da podstaknemo sve unutar sistema, da nam djeca što ranije dolaze na tretmane-logopedski, edukacijsko-rehabilitacijski i psihološki, jer, upravo, dešava nam se u praksi da nekako preskačemo tu zlatnu dob za tretmane - tih prve tri godine života - kazao je Nedim Patković, logoped i direktor Centra Senzori iz Zenice.

Povećan je broj djece koja danas imaju potrebu za ranom intervencijom, a kroz projekat “Alarmni razvoj” stručnjaci su uočili kako roditelji imaju dosta vremenskih ograničenja da se organizuju te dovedu dijete do terapeuta.

 -Također, nemaju podršku supružnika, podršku bliže i dalje familije. Tu najviše trpi dijete. Dragocjeno vrijeme se gubi i djeca nam kasno dolaze do terapeuta - upozorava Patković.

Najčešće teškoće su govrno-jezičke, koje mogu biti primarne, ali isto tako često su posljedica nekog primarnog oštećenja pa se javljaju i kao sekundarno oštećenje. Najveći broj djece nisu progovorila na vrijeme te upravo toj djeci treba omogućiti tretman u što ranijoj dobi, ali je društvena svijest u  bh. društvu na niskom nivou te izostaje podrška unutar porodice i okruženja u kojem borave.

- Jednostavno, roditelj se često vodi time da će se nešto samo desiti, da će jednostavno teškoća sama od sebe proći i onda u tom momentu zakasni u velikoj mjeri. Mislimo da upravo ovo što radi INZ jeste podizanje svijesti kako bi osnažili prevenciju, kako upravo ti roditelji koji vagaju, koji ne dolaze na vrijeme do terapeuta, da se ohrabre da što prije uključe dijete u direktan tretman - poručio je Patković.

Pomoćnik federalnog ministra zdravstva Goran Čerkez istakao je kako mu se čini da je ZDK jedan od prvih kantona koji je prepoznao problem te gdje zaživjela rana intervencija.

- Međutim, nekada treba u našem društvu proći mnogo godina da to u pravom smislu riječi zaživi u punom kapacitetu. Rana intervencija je jako bitna, pogotovo u kontekstu vremena u kojem živimo. Danas živimo u jedno digitalno vrijeme i sve više je uticaja i na djecu od 0 do 6 godina, kada govorimo o digitalnim tehnologijama. Znamo da su u tom vremenu razvija mozak djeteta - praktično do šeste godine dosegne 90 posto veličine mozga odraslog čovjeka i taj period je jako bitan za razvoj neurona, za razvoj sinapsi, odnosno za a cjelokupan razvoj budućeg čovjeka. Kako se odnosite u obdaništu, kako se odnosite u porodici, koliko razgovarate, koliko čitate, koliko se igrate sa djetetom, to sve ima reperkusije na njegov razvoj - naglasio je Čerkez.

Fena/federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.