Spor zbog 'Srpske kuće': Ko može posjedovati javnu imovinu u Distriktu?

Da li je Republika Srpska kupovinom objekta u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine jednostrano prekršila Dejtonski mirovni sporazum? Dok se u javnosti raspravlja o nazivu „Srpska kuća“, u pozadini se otvara mnogo ozbiljnije pitanje – ko ima pravo biti vlasnik javne imovine u Distriktu.

Sedmi maj 2025. godine članovi Foruma intelektualaca Brčkog ocjenjuju kao početak planske secesije. Republika Srpska kupila je zgradu od privatne firme u centru Distrikta, a već u junu je ekspresno uknjižena kao vlasnik u Osnovnom sudu u Brčkom.

„Ključna stvar je da entiteti ne mogu sticati vlasništvo nad javnom imovinom. Dakle, javnu imovinu može posjedovati isključivo Brčko distrikt Bosne i Hercegovine. To je najvažnije. Druga ključna stvar jeste da entiteti mogu obavljati samo one funkcije koje su im odobrene Statutom iz 2000. godine“, kazao je član Foruma intelektualaca Brčkog Osman Mulahalilović.

Dokumentacija u koju smo imali uvid otkriva da se supervizor za Brčko u septembru prošle godine obratio vlastima Distrikta s namjerom da pozove Vladu RS-a da „preispita planiranje kupovine“, iako je zgrada bila uknjižena tri mjeseca ranije. Najnoviji potez uslijedio je prije nekoliko dana, kada je Vlada RS-a zatražila saglasnost da u objekt smjesti svoj Ugostiteljski servis i stručne službe. Supervizor je pritom jasno naveo da Vlada Brčko distrikta BiH ne može dati takvo odobrenje.

Gradonačelnik Brčko distrikta Bosne i Hercegovine Siniša Milić (SNSD) izjavio je da su u toku razgovori o mogućem rješenju.

„Vodimo razgovore o tome kako i na koji način glasati, ukoliko to dođe na sjednicu Vlade. Mislim da smo u fazi dogovaranja da kompromisno riješimo ovaj problem, koji ne bi trebao biti problem, jer po istoj proceduri i Vlada Federacije ovdje ima svoju kancelariju, i to u zgradi BH Telecoma, koji je u većinskom vlasništvu Federacije. Prema tome, već imamo objekat koji je faktički u vlasništvu entiteta“, rekao je Milić.

Iz Vlade RS-a tvrde da je cijeli postupak proveden u skladu sa zakonom. Oglasio se i supervizor Louis Crishock, koji je poručio da se u javnosti iznose neprovjerene tvrdnje. Čini se da ima prostora za dijalog.

„Naziv koji je dat zgradi ‘Srpska kuća’ nije u skladu s multietničkom strukturom Brčko distrikta Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine. Pravovremeno uklanjanje ovog natpisa osigurat će pozitivno okruženje za dijalog o drugim pitanjima u vezi s ovim objektom“, poručio je Crishock.

Međutim, članovi Foruma intelektualaca Brčkog smatraju da odluku treba suspendovati, kao što je to učinjeno u ranijim slučajevima. 

„U Aneksu za Brčko jasno stoji da su odluke Arbitražnog tribunala konačne i obavezujuće. Njih ne može preispitivati niko – ni Vlada, ni Skupština, ni supervizor. Može ih preispitivati samo Arbitražni tribunal. To je zabetonirana odluka. Aneks jasno kaže da javnom imovinom može upravljati isključivo Brčko distrikt Bosne i Hercegovine, nikako entiteti“, istakao je Mulahalilović.

U međuvremenu su podnesene i krivične prijave zbog sumnje na korupciju i kriminal. Lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović podnio je krivičnu prijavu protiv predsjednika NSRS-a Nenada Stevandića i drugih osoba. Postoje sumnje da kupovina objekta kockarnice u Brčkom, vrijedna 36 miliona maraka, osim pravno-političkog aspekta, ima i elemente korupcije.

federalna.ba