Španski oficir umro na dan objave tajnih dokumenata o pokušaju rušenja španske demokratije
Smrt Antonija Tejera, bivšeg španskog časnika i glavnog aktera neuspjelog vojnog udara iz 1981. godine, ponovo je u fokus javnosti vratila jedno od najdramatičnijih poglavlja moderne španske historije. Tejero je preminuo u 93. godini, istog dana kada je Vlada Španije objavila deklasificirane dokumente koji rasvjetljavaju pokušaj rušenja demokratskog poretka uspostavljenog nakon smrti Francisca Franca, piše u četvrtak The Guardian.
Pokušaj državnog udara koji je potresao Španiju
Antonio Tejero ostao je upamćen po događajima od 23. februara 1981. godine, kada je sa skupinom naoružanih pripadnika civilne garde (Guardia Civil) upao u španski parlament tokom zasjedanja. Fotografije na kojima, noseći prepoznatljivi trokutasti šešir civilne garde i s pištoljem u ruci, prijeti zastupnicima, postale su simbol krhkosti tada mlade španske demokratije.
Tejero je bio dio šire mreže desno orijentiranih policijskih i vojnih dužnosnika koji su pokušali preuzeti vlast nezadovoljni tranzicijom zemlje prema demokratiji nakon višedesetljetne diktature. Ipak, planovi pučista propali su nakon što je kralj Juan Carlos I javno odbio podržati državni udar i u televizijskom obraćanju naciji naredio vojsci da ostane lojalna ustavnom poretku.
Presuda i godine zatvora
Zbog svoje uloge u pokušaju udara, Tejero je osuđen na 30 godina zatvora. Ipak, iza rešetaka je proveo polovicu kazne prije nego što je pušten na slobodu. Zanimljivo je da mu pokušaj iz 1981. nije bio prvi – već je 1978. sudjelovao u još jednom, također neuspješnom pokušaju destabilizacije države.
Unatoč presudi, Tejero nikada nije pokazao kajanje. U jednom intervjuu prije nekoliko godina izjavio je da je zbog pokušaja udara izgubio karijeru i slobodu, ali da ne žali zbog svojih postupaka.
Vijest o njegovoj smrti porodica je objavila u srijedu, naglasivši kako je “cijeli život posvetio Bogu, Španiji i obitelji”. Njegov odvjetnik, Luís Felipe Utrera Molina, odao mu je počast porukom na društvenim mrežama, nazvavši ga čovjekom časti i nepokolebljive vjere.
Tejero je i u kasnijim godinama ostao politički aktivan u simboličnom smislu. Godine 2019. sudjelovao je u protestima protiv odluke vlade da se posmrtni ostaci Francisca Franca premjeste iz monumentalnog mauzoleja u Dolini palih u skromnije groblje u predgrađu Madrida. Na zahtjev obitelji Franco, misu prilikom ponovnog pokopa predvodio je Tejerov sin, svećenik Ramón Tejero.
Deklasificirani dokumenti i nova pitanja
Istog dana kada je objavljena vijest o Tejerovoj smrti, španska vlada na čelu s premijerom Pedra Sáncheza objavila je 153 deklasificirana dokumenta vezana uz pokušaj puča. “Istina, sjećanje i demokracija”, poručio je Sánchez, ističući da je suočavanje s prošlošću preduslov napretka, sklada i slobode.
Među objavljenim dokumentima nalazi se i izvještaj ministarstva odbrane u kojem se navodi da su pojedini pripadnici obavještajnih službi bili uključeni u zavjeru ili su unaprijed znali za planove pučista. Spominje se najmanje šest osoba koje su imale saznanja o planu prije 23. februara ili su sudjelovale u operativnoj podršci, a potom pokušale prikriti svoju ulogu.
Jedan od deklasificiranih dokumenata otkriva i razočaranje među organizatorima udara jer kralj Juan Carlos nije bio stavljen pod nadzor. U jednom zapisu navodi se kako su ga “tretirali kao džentlmena”, iako je, prema riječima zavjerenika, trebao biti “cilj koji treba ukloniti”.
Uloga kralja i kontroverze
Kralj Juan Carlos tada je bio slavljen u Španiji i inozemstvu kao ključna figura u obrani demokratije. Njegovo televizijsko obraćanje u noći pokušaja udara smatra se presudnim trenutkom koji je obeshrabrio pobunjenike i spriječio širi vojni sukob.
Ipak, tokom godina pojavila su se pitanja o stvarnim ciljevima puča te o tome ko su bili njegovi inspiratori i potencijalni pokrovitelji. Prema dokumentima ministarstva unutarnjih poslova, neki od optuženih kasnije su pokušali umanjiti vlastitu kaznenu odgovornost implicirajući kralja u zavjeru. U izvještaju se navodi da su branitelji i politički krugovi skloni pučistima “iskrivljavali činjenice i zlonamjerno tumačili događaje” kako bi opravdali takve tvrdnje.
Nasljeđe jednog mračnog poglavlja
Smrt Antonija Tejera dolazi u trenutku kada Španija ponovo preispituje svoju prošlost i složeni proces tranzicije iz diktature u demokratiju. Objavljivanje dokumenata otvara prostor za nova istraživanja i rasprave o tome šta se doista događalo iza kulisa jednog od najozbiljnijih izazova španskoj demokratiji.
Iako je pokušaj puča 1981. propao, ostavio je dubok trag u kolektivnom sjećanju zemlje – kao podsjetnik na to koliko je demokratski poredak krhak i koliko je njegova odbrana ključna u presudnim trenucima historije.
federalna.ba