Smajović: Ovogodišnji festival Plivske omahe je koncipiran u duhu bosanskog ćilima
U okviru manifestacije „Plivske omahe“ u Jajcu će biti promovisana knjiga "Duh bosanskog ćilima“ Amile Smajović. Promocija će biti upriličena 7. maja u Domu kulture Jajce.
- Na poziv direktora Doma kulture u Jajcu Fikreta Čančara, a u sklopu XIX po redu Festivala Plivske Omahe, te povodom 630 godina od prvog pomena grada Jajca, promovirat ću svoju knjigu pred njihovom publikom. Posebno mi je zadovoljstvo što će promotori biti iz oblasti arheologije — Franjo Leovac i Mirza Kapetanović — te da će dati stručni osvrt upravo iz tog naučnog ugla - kazala je Smajović Feni.
„Duh bosanskog ćilima“ jer prva knjiga koja se sistematski bavi analizom bosanskog ćilima, i to kroz prizmu likovnog i komunikološkog jezika. Objavljena je prije dvije godine, a promocija u Jajcu dokaz je da ovo vrijedno naučno djelo ima publiku.
- Knjiga je koncipirana tako da na jedinstven način analizira bosanski ćilim kroz prizmu likovnih i komunikoloških vrijednosti, otkrivajući svijet univerzalne geometrije koju on baštini kao svoju trajnu i istinsku vrijednost. Poseban fokus istraživanja usmjeren je na genezu i kontinuitet geometrijskih obrazaca na našim prostorima — od prahistorijskih i neolitskih formi, uključujući nalaze poput Butmirska kultura, pa sve do njihove transformacije u prepoznatljive motive bosanskog ćilima - kazala je Smajović.
Ona navodi da kroz tu analizu pokazuje da motivi na ćilimu nisu samo dekorativni elementi, već vizuelni jezik i nosioci kolektivnog pamćenja, kodirani sistemi značenja koji svjedoče o dugom trajanju jedne estetske i simboličke tradicije. Geometrija se u tom smislu otkriva kao univerzalni princip koji povezuje različite epohe, kulture i prostore, a bosanski ćilim kao njen autentični i živući izraz.
Riječ je o multidisciplinarnom djelu, nastalom kao rezultat više od trideset godina istraživanja i rada, koje objedinjuje umjetnost, komunikologiju, historiju i etnologiju.
Govoreći o promociji u Jajcu Smajović je kazala da je Jajce je ujedno i značajan kulturološki centar, prepoznatljiv po bogatom historijskom i arheološkom naslijeđu, kao i po prisustvu mitraizma, odnosno dualističkih principa koji se u simboličkom smislu mogu prepoznati i u motivima bosanskog ćilima.
- Posebnu vrijednost daje činjenica da je ovogodišnji festival "Plivske omahe" koncipiran u duhu bosanskog ćilima, čime se dodatno naglašava veza između savremenih kulturnih događaja i dubokih slojeva našeg naslijeđa. Knjiga je, kako volim reći, krenula svojim putem prema čitaocima — do sada sam imala više od dvadeset promocija u zemlji i inostranstvu, pred publikom različitih generacija, i moram priznati da je interes javnosti izuzetno veliki. To je tema koja nas ujedinjuje - kazala je Smajović.
Također ove godine je na inicijativu JU Muzej Sarajeva Bosanski ćilim uvršten na Preliminarnu otvorenu listu nematerijalnog kulturno-historijskog naslijeđa Federacije Bosne i Hercegovine i Preliminarnu otvorenu listu nematerijalnog kulturno-historijskog naslijeđa BiH na što su vjerovatno uticaj imali i Amila Smajović i njen naučni rad.
- Moram priznati da sam izuzetno sretna zbog ovog značajnog priznanja. Bila mi je velika čast učestvovati u tom procesu i sarađivati sa direktoricom Muzeja Sarajeva Indirom Kučuk-Sorguč, kao i sa direktoricom Zavičajnog muzeja u Travniku Fatimom Maslić gdje sam dala svoj stručni doprinos ovom važnom projektu. Svakako da je knjiga „Duh bosanskog ćilima“, kao prva sveobuhvatna naučna studija iz ove oblasti, predstavljala referentnu osnovu u procesu valorizacije i prepoznavanja bosanskog ćilima kao nematerijalnog kulturnog dobra - kazala je Smajović.
Ona je istakla da je prikupljen i značajan broj dodatnih relevantnih podataka i dokumenata koji će poslužiti kao osnova za naredni korak — kandidaturu bosanskog ćilima za upis na UNESCO listu zaštićenog nematerijalnog kulturnog naslijeđa. Taj proces će, prema planu, voditi Muzej Sarajeva.
- Bosanski ćilim na taj način nastavlja svoj put — od porodičnog i svakodnevnog predmeta, do univerzalnog kulturnog simbola i vrijednosti koju prepoznaje i svjetska kulturna scena - istakla je Amila Smajović u razgovoru za Fenu.
Fena/federalna.ba