Skoro 40 posto svjetske populacije bilo izloženo štetnim nivoima prizemnog ozona

Skoro 40 posto svjetske populacije bilo je izloženo štetnim nivoima prizemnog ozona u 2026. godini, prema novoj analizi Službe za praćenje atmosfere Copernicus (CAMS).

Analiza, objavljena u srijedu, pokazuje kako su ekstremne vrućine i zagađenje zraka uzrokovano ljudskim djelovanjem zajednički doprinijeli povećanju zagađenja ozonom u velikim dijelovima svijeta tokom prvih osam mjeseci godine.

Prema podacima CAMS-a, samo pet posto svjetske populacije bilo je izloženo nivoima ozona klasifikovanim kao „dobri“ u ovoj analizi, dok je Azija bila najpogođenija regija na svijetu, a slijede je Evropa i Sjeverna Amerika.

Oko 60 posto stanovništva Azije bilo je izloženo „izuzetno lošim“ nivoima ozona u 2026. godini, a taj procenat raste na 90 posto kada se uključe stanovnici izloženi „lošim“ i „veoma lošim“ nivoima.

Visoke koncentracije ozona i u Evropi i Sjevernoj Americi

U Evropi je 50 posto stanovništva bilo izloženo „lošim“, „veoma lošim“ ili „izuzetno lošim“ nivoima ozona, pri čemu su ponovljeni toplotni valovi između juna i augusta doprinijeli povišenim koncentracijama ozona.

U Sjevernoj Americi više od dvije trećine stanovništva bilo je izloženo „lošim“, „veoma lošim“ ili „izuzetno lošim“ nivoima ozona, a emisije iz velikih šumskih požara doprinijele su povišenim koncentracijama ozona.

CAMS navodi da je Okeanija ostala regija s najnižim nivoom izloženosti ozonu, pri čemu je cjelokupno stanovništvo bilo izloženo nivoima ozona koji se smatraju „dobrim“ ili „zadovoljavajućim“.

U Južnoj Americi 81 posto stanovništva bilo je izloženo „dobrim“ ili „zadovoljavajućim“ nivoima ozona, dok je taj udio u Africi iznosio 56 posto.

Zagađenje zraka ne poznaje granice

Analiza je istakla sve veći značaj prekograničnog zagađenja zraka, pri čemu dim od šumskih požara, pustinjska prašina i druge zagađujuće materije putuju hiljadama kilometara preko državnih granica i okeana.

Iz CAMS-a poručuju da ovi nalazi naglašavaju vezu između klimatskih promjena i kvaliteta zraka. Sam ozon je staklenički plin, a više temperature mogu stvoriti uslove koji pogoduju njegovom nastanku, dovodeći do pojave koju naučnici nazivaju „ozonsko-klimatskom kaznom“.

„Zagađenje zraka ne poznaje državne granice“, izjavila je Laurence Rouil, direktorica CAMS-a.

„Dim od šumskih požara, ozon i prašina mogu preći hiljade kilometara, utičući na zajednice daleko od izvora zagađenja.“

Rouil je istakla da ovi nalazi ukazuju na potrebu za globalnim djelovanjem po pitanju kvaliteta zraka, uz istovremeno provođenje mjera za zaštitu klime.

federalna.ba/AA

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.