Škole u Banjoj Luci bez dovoljno sala i termina, roditeljima sve skuplje privatno plaćati sport

Sport, ples, strani jezici, kreativne radionice i drugi sadržaji koje roditelji biraju za svoju djecu postali su značajna stavka kućnog budžeta, pa porodica za nekoliko vannastavnih aktivnosti jednog djeteta godišnje može izdvojiti i više od 2.000 KM, bez troškova prevoza, opreme, takmičenja i drugih dodatnih izdataka.

Mjesečne članarine za vannastavne aktivnosti u Banjaluci uglavnom se kreću od 35 do 80 KM, u zavisnosti od vrste aktivnosti i organizatora. Školice sporta i pojedine sportske discipline najčešće koštaju između 40 i 70 KM mjesečno, dok se članarine za odbojku i rukomet mogu naći i za oko 35 KM.

Kod fudbala i košarke mjesečne članarine uglavnom iznose od 40 do 50 KM, dok se za ples, zavisno od kluba i broja treninga, izdvaja od 35 do 50 KM mjesečno. Kursevi stranih jezika za djecu uglavnom koštaju između 50 i 70 KM mjesečno, a kreativne radionice oko 50 KM za dva učešća sedmično.

To znači da roditelj koji dijete upiše, na primjer, na sport, kurs stranog jezika i kreativne radionice mjesečno izdvaja između 135 i 179 KM, odnosno od 1.620 do 2.148 KM godišnje. Ukoliko se djetetu dodaju još jedna aktivnost, takmičenja ili nastupi, trošak dodatno raste.

Osnovna članarina, međutim, nije uvijek i konačna cijena. Kod sporta roditelji moraju računati na patike, sportsku opremu i dresove, a učešće na turnirima i takmičenjima može donijeti nove troškove. Kod plesa se, osim članarine, tokom godine plaćaju kostimi ili dresovi za nastupe, koji mogu koštati od 40 do 80 KM, kao i kotizacije za festivale i takmičenja. Kod kurseva stranih jezika udžbenici i radne sveske često nisu uključeni u članarinu i dodatno koštaju oko 15 do 30 KM.

Za porodice sa više djece računica je još zahtjevnija. Ako dvoje djece pohađa po tri aktivnosti iz navedenog raspona, mjesečni trošak može biti od 270 do 358 KM, odnosno između 3.240 i 4.296 KM godišnje, prije dodatnih troškova opreme, takmičenja, nastupa i prevoza.

Predsjednik Udruženja roditelja "Četiri plus“ Banjaluka Jovan Radovanović kaže za Fenu da su vannastavne aktivnosti skupe i da porodice sa više djece zbog toga imaju dodatno opterećenje.

- Skupe su sve vannastavne aktivnosti. Znam da neki klubovi daju popuste za djecu iz višečlanih porodica. Mi smo tražili da sve vannastavne aktivnosti budu besplatne za djecu iz višečlanih porodica, ali za sada ništa od toga - rekao je Radovanović.

U pojedinim klubovima i školama postoje popusti za drugo i narednu djecu iz iste porodice, pa drugo dijete često ima pravo na 50 odsto nižu članarinu, dok se za treće i svako naredno dijete u nekim slučajevima trening ne naplaćuje. Ipak, takve olakšice zavise od organizatora i nisu jedinstveno rješenje za sve vannastavne aktivnosti.

Radovanović smatra da bi sistemska podrška porodicama sa više djece bila značajna mjera demografske politike.

- Pa, vidite, sve ove mjere koje realizuju u posljednje vrijeme mi smo tražili još prije 20 godina. Zamislite da su krenuli tada. Možda ne bismo u deset godina imali manje 40.000 djece - rekao je Radovanović.

Jedan od razloga zbog kojih roditelji djecu sve češće upisuju u privatne sportske škole može se tražiti i u stanju i dostupnosti školske sportske infrastrukture. U dijelu banjolučkih škola fiskulturne sale nisu dovoljne za potrebe svih učenika, dok pojedine škole još nemaju ni vlastitu salu. U područnoj školi u banjalučkom naselju Ada, na primjer, učenici i dalje nastavu fizičkog vaspitanja imaju u učionicama, holu i školskom dvorištu, jer izgradnja fiskulturne sale još nije završena. U većini gradskih škola, u širem urbanom području, đaci nemaju dovoljan predviđen broj časova u sali jer su škole prebukirane djecom.

Istovremeno, školske sale predstavljaju važan dio sportske infrastrukture za rad klubova. Prema podacima Grada Banjaluka, na području grada postoje 28 fiskulturnih sala osnovnih i 11 sala srednjih škola, a osim za realizaciju nastave koriste ih i sportske organizacije za treninge mlađih kategorija.

To znači da se isti prostor, nakon završetka nastave, koristi i za organizovani sport djece, dok učenici tokom redovne nastave u pojedinim školama nemaju dovoljno termina ili adekvatne uslove za fizičko vaspitanje.

Takva situacija pokazuje i svojevrsni paradoks: roditelji plaćaju članarine privatnim klubovima da bi djeca imala redovne sportske treninge i to u salama javnih školskih objekata. Problem, dakle, nije samo u tome što roditelji žele dodatni sadržaj za djecu, već i u tome što javni sistem nema uvijek dovoljno prostora i termina da obezbijedi uslove za kvalitetnu i kontinuiranu fizičku aktivnost.

U Banjaluci istovremeno postoji veliki broj plesnih klubova, jezičkih centara, kreativnih radionica i drugih programa namijenjenih djeci, što roditeljima daje širok izbor, ali i otvara pitanje koliko porodice mogu pratiti sve veći broj sadržaja koji se nude.

Istovremeno, postoje i besplatni programi koje organizuju javne ustanove, udruženja i druge organizacije. Primjer je ovogodišnji "Kreativni avgust“ u Banjaluci, koji je djeci ponudio besplatne radionice, ples, slikarstvo, pjevanje i druge aktivnosti u Parku „Mladen Stojanović“.

Takvi programi pokazuju da dio sadržaja može biti dostupan djeci bez dodatnog troška za roditelje, ali su uglavnom vremenski ograničeni i ne mogu zamijeniti redovne aktivnosti tokom cijele školske godine.

Zbog toga vannastavne aktivnosti sve manje izgledaju kao povremeni dodatak školovanju, a sve više kao dio odrastanja koji roditelji sami finansiraju i to u mjeri u kojoj to njihov kućni budžet može da podnese.

federalna.ba/Fena

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.