"Sjeme nade": Lokalni poljoprivredni projekt pruža slamku spasa Gazi

Salama Ayesh Muhanna i dalje se sjeća prvog sjemena koje je zasadio na porodičnoj zemlji u al-Qarari u Gazi. Muhanna je tada imao samo 17 godina i s ponosom je uzgojio krastavce iz sjemena, opisuje The Guardian.

„Bio sam veoma sretan jer sam vidio rezultate“, kaže Muhanna. „U srcu smo bili poljoprivrednici.“

Danas, sa 71 godinom, on je agronom, lider lokalne zajednice i osnivač Banke sjemena Al-Qarara.

Uništena banka sjemena

Originalni projekt, osnovan 2017. godine, nalazio se u blizini istočne granice Gaze, u al-Qarari, području koje je danas potpuno sravnjeno sa zemljom i kojem nije moguće pristupiti.

Muhanna je tada imao veliku kuću, stabla maslina, vlastitu zemlju te uspješno vođenu banku sjemena s namjenskim prostorom za skladištenje i opremom.

Sve je uništeno na početku izraelske brutalne vojne kampanje, ali nakon što su Muhanna i njegova kćerka Hanadi, 38, raseljeni u Deir al-Balah 2024. godine, sada vrijedno rade na ponovnom uzgoju zbirke sjemena u jedinoj banci sjemena u Gazi.

Život i rad u šatorskom naselju

Izvan šatora u kojem trenutno žive u kampu za raseljene osobe, ljetne temperature penju se gotovo do 35 stepeni Celzijusa.

U drugom šatoru nalazi se njihova mala, ali sve veća zbirka otvoreno oprašenog sjemena koje nije genetski modificirano, uključujući lokalnu pšenicu i povrće poput bamije i špinata.

Muhanna svakog dana rano ustaje kako bi provjerio projekt, zemljišnu parcelu široku 200 metara na kojoj porodica živi, prikuplja sjeme i eksperimentiše s novim usjevima.

Pregledava sjeme kako bi procijenio njegov kvalitet, zalijeva usjeve i provjerava sadnice.

Kao upraviteljica banke sjemena, Hanadi sarađuje s lokalnim poljoprivrednicima i nadgleda sve veću zbirku sjemena – istovremeno studirajući poljoprivredu i prehrambeni suverenitet putem interneta kroz program djelimično povezan sa Univerzitetom Coventry i Gaza Urban Agriculture Forumom.

Muhanna se šali da će njegova vrijedna kćerka do sljedeće godine „upravljati svojim ocem“.

Lokalno sjeme kao način opstanka

Cilj projekta je dvostruk. Prvi je prikupljanje i očuvanje sjemena lokalnih biljaka koje bi mogle bolje uspijevati u ovom krajoliku.

„Rat je natjerao poljoprivrednike da se okrenu lokalnom sjemenu“, objašnjava Hanadi, zbog kontinuiranih blokada uvoza sjemena, vrtoglavog rasta cijena hrane i sve veće gladi širom Gaze.

Ipak, čini se da bi fokus na lokalne sorte sjemena – „baladi“ sjeme – mogao biti efikasniji.

Muhanna kaže da je razlog tome što su „lokalna sjemena otporna na sušu, gljivice i štetočine“.

„Tokom rata bila su naš slamka spasa“, dodaje.

Sjeme za lokalne poljoprivrednike

Drugi cilj projekta je stvaranje centra za distribuciju sjemena poljoprivrednicima koji moraju štedjeti svaki mogući novčić.

Nakon prikupljanja, sjeme se distribuira palestinskim poljoprivrednicima i porodicama u Deir al-Balahu, koji nakon žetve vraćaju istu količinu sjemena.

Oko 200 poljoprivrednika do sada je imalo koristi od sjemena koje osiguravaju Muhanna i Hanadi, uz podršku Međunarodnog komiteta Crvenog križa (ICRC).

Osim umnožavanja zaliha sjemena, projekt pomaže palestinskim poljoprivrednicima da povrate poljoprivrednu samostalnost i oslanjanje na vlastite resurse – omogućavajući im da prehranjuju porodice uprkos razornim ograničenjima resursa, uključujući ključnu humanitarnu pomoć.

Sjeme je duboko povezano sa sjećanjima na palestinsku zemlju koju je Muhanna oduvijek smatrao svojim domom – i, kako se nada, moglo bi biti ključno za budući prehrambeni suverenitet u Gazi.

„Biljka bundeve podsjeća me na mog oca i majku“, kaže. „Rasla je u vinogradu u kojem smo živjeli kada sam bio mali.“

Potrebe nikada nisu bile hitnije

Potrebe nikada nisu bile hitnije.

Najmanje 1,2 miliona ljudi u Gazi sada se suočava s akutnom nesigurnošću u snabdijevanju hranom usljed sve teže humanitarne krize, navodi se u novom izvještaju Integrirane klasifikacije faza sigurnosti hrane (IPC).

Uprkos sve većoj zabrinutosti humanitarnih organizacija, Izrael nastavlja blokirati pristup poljoprivrednom zemljištu, uvoz sjemena i organskog đubriva.

U međuvremenu, sve manje zalihe vode, degradirano zemljište i smrtonosni ostaci eksplozivnih sredstava čine poljoprivredu opasnom djelatnošću.

„Hodanje ulicama nije sigurno, a hodanje po zemlji također nije sigurno“, dodaje Muhanna, priznajući da psihološki utjecaj svega toga utiče na njihov rad.

„Rat je uništio moju nadu.“

Očuvanje palestinske poljoprivredne baštine

Uprkos ogromnim izazovima, porodica zna da njihovo sjeme pomaže zajednici, istovremeno čuvajući autohtono sjeme od poljoprivrednih monopola i štiteći poljoprivrednu baštinu Palestine.

Kako kaže Muhanna, sjeme je „moj identitet, moj patriotizam, moja nacionalnost“.

„Ovdje se radi o samostalnosti. Radi se o dostojanstvu. Radi se o tome da budemo manje ovisni o onome što jeste ili nije dozvoljeno da uđe u Gazu“, kaže Pat Griffiths, glasnogovornica ICRC-a u Jerusalemu.

„Kao okupaciona sila, Izrael ima obavezu osigurati da Palestinci u Gazi imaju pristup hrani, robi i stvarima koje su im potrebne za život.“

Klimatske promjene nova prijetnja

Još je dug put do vraćanja banke sjemena na njenu nekadašnju veličinu.

Muhanna kaže da su prije rata imali oko 42 vrste lokalnog sjemena.

„Sada ih imamo oko 28.“

Postoji i još jedan izazov koji bi mogao ugroziti budućnost banke sjemena.

„Klimatske promjene su ono što nas kontroliše“, kaže Muhanna dok pijucka čaj i sklanja se od sunca unutar šatora.

„Kada je vrijeme vruće, sjeme se pokvari.“

Ponekad mora saditi gotovo mjesec dana kasnije nego što je uobičajeno, što odgađa žetve u utrci s vremenom kako bi prikupili otporno sjeme za budućnost.

Ipak, nastavljaju dalje, eksperimentišući na svojim poljima kako bi utvrdili koje lokalno sjeme daje najbolje prinose.

A s gotovo 2,5 tone sjemena prikupljenog do sada – što je više nego prošle godine – postoje znakovi da njihovi napori daju rezultate.

Sjeme kao nada za budućnost

Sa svakim sjemenom u Gazi raste nada da bi suverenitet nad sigurnošću hrane uskoro mogao pustiti korijenje.

„Nijedna zemlja na svijetu koja nema suverenitet nad sigurnošću hrane nije zemlja“, kaže Muhanna.

„Ako uspostavimo suverenitet nad sigurnošću hrane, onda ćemo biti prava zemlja.“

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.