Siromaštvo uzima maha: Oko 19.000 građana ovisi o javnim kuhinjama
Dok političari obećavaju bolji život, sve više građana Bosne i Hercegovine bori se za goli opstanak. Raste broj korisnika javnih kuhinja, a u najavi su i nova poskupljenja. Dok cijene rastu, primanja ne prate ni osnovne životne potrebe. Koliko je siromaštvo uzelo maha i gdje su konkretne mjere za pomoć građanima?
Siromaštvo sve veći problem
Iako Bosna i Hercegovina u svjetskom kontekstu ne spada u siromašne zemlje, svakodnevni život pokazuje nešto drugo. Kada se uporede prosječna plata i sindikalna potrošačka korpa, postaje vidljivo koliko novca građanima nedostaje da bi zadovoljili osnovne životne potrebe.
„Više od 50 posto stanovništva, prema podacima Eurostata, izloženo je siromaštvu i socijalnoj isključenosti. Prema nekim podacima, oko 19.000 građana i građanki Bosne i Hercegovine zavisi od obroka javnih kuhinja, kojih u Bosni i Hercegovini ima 57. U Bratuncu imamo i javnu kuhinju za bebe“, istakla je Milica Pralica, aktivistica i predsjednica Udruženja građana Oštra nula.
Realnog socijalnog programa nema, cijene energenata rastu, a domaća proizvodnja je na niskom nivou, zbog čega građani zavise od uvoza i snose najveći teret takve situacije.
„Mi smo zdušno ovih godina nakon rata uništili sve što smo imali i što smo mogli iskoristiti za pokretanje proizvodnje. Trebali smo barem dio proizvoda proizvoditi na domaćem tržištu kako ne bismo morali uvoziti narandže i klementine iz Španije“, kazala je Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača DON.
Javne kuhinje sve opterećenije
Podaci pokazuju da se broj korisnika javnih kuhinja iz dana u dan povećava. Iz banjalučkog Merhameta navode da korisnicima nisu potrebni samo hrana i druge životne potrepštine nego i razgovor, jer je najčešće riječ o socijalno isključenim kategorijama stanovništva.
„Od tih 130 korisnika, hranu za njih 100 dostavljamo na kućnu adresu, što ima veliki značaj. Nije riječ samo o dostavi hrane nego i o razgovoru s korisnicima i slušanju njihovih problema. Tako ti ljudi osjete da nisu sami i prepušteni sebi, nego da ipak neko brine o njima“, kazala je Ifeta Kurgašević, predsjednica banjalučkog Merhameta.
Kupuje se samo najnužnije
Posljedica loše ekonomske situacije jeste kupovina manjih količina hrane, ali i sve izraženiji trend otvaranja food outlet marketa.
„Ono što postoji u cijeloj Evropi jesu socijalne trgovine u kojima građani s nižim primanjima mogu kupiti određene proizvode kako bi preživjeli. Danas stežemo kaiš, kupujemo samo ono najosnovnije i ne treba se čuditi što kupujemo meso na 200 grama, jer sebi ne možemo priuštiti normalne uvjete. To radi većina građana“, upozorila je Marić.
A građani će nastaviti stezati kaiš jer su u najavi nova poskupljenja, dok o konkretnim socijalnim politikama i mjerama gotovo da nema riječi.
federalna.ba
Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.