Šest pitanja koja će oblikovati naslijeđe Ursule von der Leyen

Predsjednicu Evropske komisije Ursulu von der Leyen do kraja njenog mandata očekuje šest ključnih izazova: oživljavanje evropske industrije, odbrana pravila EU-a, borba protiv klimatske krize, jačanje sigurnosti i podrška Ukrajini, proširenje Unije te pronalazak novca za sve te prioritete.

Von der Leyen ima još tri godine do završetka svog drugog petogodišnjeg mandata na čelu Evropske komisije da učvrsti svoje naslijeđe, što neće biti nimalo lako, piše briselski portal Politico.

Proširenje EU-a i kredibilitet procesa

Kada je riječ o proširenju Unije i približavanju Ukrajine, Moldavije i zemalja Zapadnog Balkana članstvu, Politico navodi da će predsjednica Evropske komisije morati pokazati da je pristupanje kredibilan proces prije nego što kandidati izgube strpljenje i potraže savezništva negdje drugo.

Posljednja zemlja koja je primljena u EU bila je Hrvatska, 2013. godine.

Dosadašnji mandat von der Leyen obilježilo je upravljanje krizama, od pandemije COVID-19 i rata u Ukrajini, preko skoka cijena energije, do rata u Gazi.

U narednim godinama izazovi će se, piše portal, vjerovatno i dalje gomilati, uključujući konkurenciju iz SAD-a i Kine te predstojeće izbore u Francuskoj, Španiji, Italiji i Poljskoj, koji bi mogli preoblikovati EU.

Von der Leyen će u svom govoru o stanju Unije, 16. septembra, izložiti plan za preostale godine svog mandata, nakon čega će morati da ga sprovede u djelo.

Politico navodi šest „potencijalnih glavobolja“ koje će vjerovatno definirati preostalo vrijeme von der Leyen na čelu Evropske komisije.

1. Zaustaviti evropski ekonomski pad

Prvi izazov je zaustavljanje evropskog ekonomskog pada.

Bivši predsjednik Evropske centralne banke Mario Draghi u svom izvještaju o evropskoj konkurentnosti, koji je izradio na zahtjev von der Leyen, naveo je da Evropa mora ulagati dodatnih 800 milijardi eura godišnje kako bi povećala produktivnost i rast ili će nastaviti zaostajati za SAD-om i Kinom.

Von der Leyen obećala je da će Dragijevo upozorenje pretvoriti u industrijsku strategiju, ali prepreke su velike, navodi Politico, dodajući da se evropske kompanije suočavaju s visokim cijenama energije, fragmentiranim tržištem kapitala, složenom regulativom i sve snažnijom konkurencijom iz inostranstva.

Portal ukazuje i na visoku cijenu zavisnosti evropskih kompanija od kineskog tržišta i lanaca snabdijevanja, kao i na pritisak kineskih proizvođača električnih vozila, baterija, solarnih panela i čelika na evropske konkurente.

Status quo u odnosima EU-a i Kine više ne može opstati, a glavna dilema predsjednice Evropske komisije jeste kako održati kinesko tržište otvorenim, a istovremeno spriječiti da prekomjerni kapaciteti uruše industriju EU-a.

„To je delikatna ravnoteža. Previše konfrontacije moglo bi pokrenuti štetan trgovinski rat, a premalo bi moglo ostaviti Evropu bez održive industrijske baze“, navodi Politico.

2. Odbrana pravila EU-a od pritiska SAD-a

Odbrana pravila EU-a od predsjednika SAD-a Donalda Trumpa drugi je izazov s kojim se suočava von der Leyen.

„Može li von der Leyen obuzdati velike tehnološke kompanije, a da svaka evropska odluka o konkurenciji, podacima, digitalnom suverenitetu ili zaštiti djece na internetu ne postane transatlantska konfrontacija?“, piše Politico.

Dodaje da su Zakon o digitalnim tržištima i Zakon o digitalnim uslugama u fazi provođenja, a kazne EU-a kompanijama Apple, Meta i Google već su razbjesnile Washington.

Trumpa bi dodatno mogao isprovocirati plan predsjednice Evropske komisije da ograniči korištenje društvenih mreža djeci mlađoj od 13 godina.

3. Budućnost Zelenog dogovora

Još jedan izazov bit će provođenje Zelenog dogovora, koji je bio ključni projekt njenog prvog mandata.

Međutim, usljed jačanja desničarskih snaga širom EU-a i rasta nezadovoljstva jer zeleni propisi dodatno opterećuju evropsku industriju, von der Leyen je sada primorana poništavati politike koje je ranije provodila.

Dok se Evropa suočava s ekstremnim toplotnim valovima, požarima i sve izraženijom klimatskom krizom, poljoprivrednici protestiraju, a industrija i vlade traže pojednostavljenje propisa.

„Ako von der Leyen previše oslabi Zeleni dogovor, riskira da izgubi kredibilitet kod građana i koalicionih partnera. Ako bude insistirala na ambicioznim pravilima, mogla bi izazvati snažnije političke reakcije“, navodi portal.

4. Odbrana Evrope i podrška Ukrajini

Četvrti izazov je odbrana Evrope i Ukrajine, izgradnja nezavisne odbrambene industrije i osiguravanje finansijske i vojne podrške Ukrajini, kao i kredibilnih dugoročnih sigurnosnih garancija.

Iako EU povećava izdvajanja za odbranu, podržava zajedničke nabavke i proširenje industrijskih kapaciteta, članice i dalje nisu saglasne o tome koliko i kako treba trošiti.

5. Proširenje Evropske unije

Kada je riječ o proširenju EU-a, Politico navodi da politička podrška procesu nije isto što i spremnost za prijem novih članica.

Zemlje kandidati i dalje moraju završiti teške reforme u oblastima vladavine prava, borbe protiv korupcije i nezavisnosti pravosuđa, dok članice EU-a brinu o troškovima proširenja, budućim potrebama za finansiranjem i funkcioniranju institucija s više od 30 članica.

„Von der Leyen mora pokazati da je pristupanje i dalje vjerodostojan proces, a ne obećanje koje se stalno odgađa, prije nego što zemlje u čekaonici EU-a izgube strpljenje i potraže savezništva na drugoj strani“, piše briselski portal.

6. Kako finansirati sve prioritete?

Na kraju, koje će od ovih „glavobolja“ von der Leyen zaista moći „liječiti“ zavisi od narednog dugoročnog budžeta EU-a.

Komisija je predložila gotovo 2.000 milijardi eura za period od 2028. do 2034. godine, ali pojedine članice, uključujući Njemačku, Švedsku, Dansku i Nizozemsku, smatraju da je budžet previsok.

Te zemlje također smatraju da sredstva treba preusmjeriti na odbranu, inovacije i industriju, dok druga grupa zemalja, među kojima su Italija, Grčka, Poljska i Španija, želi više novca za poljoprivredu i koheziju.

Novi budžet EU-a mora stupiti na snagu 1. januara 2028. godine, ali dogovor mora biti postignut znatno ranije, posebno imajući u vidu da se naredne godine održavaju izbori u nekim od najvećih članica EU-a – Francuskoj, Italiji, Španiji i Poljskoj.

„Što smo bliži 2027. godini, domaće politike će više dominirati razgovorima i bit će teže osigurati jednoglasnost u Vijeću i saglasnost Evropskog parlamenta“, navodi Politico.

federalna.ba/Beta

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.