Senat odbacio Trumpov SAVE Act: Propao prijedlog koji je mogao temeljito promijeniti američki izborni sistem

Prijedlog zakona poznat kao SAVE America Act, koji je snažno podržavao američki predsjednik Donald Trump i republikanci u Kongresu, zvanično je propao nakon što ga je američki Senat odbacio tokom glasanja održanog u četvrtak. Odluka predstavlja značajan politički poraz za Trumpovu administraciju, koja je mjesecima insistirala da je riječ o neophodnoj reformi izbornog sistema, dok su kritičari upozoravali da bi zakon mogao otežati ostvarivanje biračkog prava milionima američkih građana i otvoriti vrata dosad nezabilježenoj federalnoj kontroli izbora.

SAVE Act bio je dio šireg republikanskog paketa reformi koji se razmatrao zajedno s prijedlogom finansiranja mjera vezanih za imigraciju. Prijedlog je prethodno tijesno prošao u Predstavničkom domu Kongresa, gdje su republikanci glasali gotovo jednoglasno za njegovo usvajanje, dok su demokrati bili protiv.

Šta je predviđao SAVE Act?

Najspornija odredba zakona odnosila se na registraciju birača. Prema prijedlogu, svi građani Sjedinjenih Američkih Država morali bi prilikom registracije za glasanje dostaviti službeni dokaz o državljanstvu, poput američkog pasoša ili izvoda iz matične knjige rođenih.

Mjera bi stupila na snagu odmah nakon usvajanja zakona, uključujući i savezne države u kojima su već započeli predizborni procesi za izbore za Kongres. Republikanci su tvrdili da je takav korak potreban kako bi se spriječile eventualne zloupotrebe izbornog sistema i osiguralo da na izborima glasaju isključivo američki državljani.

Međutim, protivnici zakona upozoravali su da bi novi zahtjevi stvorili ozbiljne prepreke za veliki broj birača. Prema istraživanjima koja su predstavljena tokom rasprave, milioni Amerikanaca nemaju jednostavan pristup dokumentima kojima bi mogli dokazati državljanstvo. Posebno se to odnosi na starije osobe, građane koji su se često selili, osobe s nižim primanjima i stanovnike ruralnih područja.

Demokrati: Problem koji zakon pokušava riješiti gotovo da ne postoji

Demokratski zastupnici i organizacije za zaštitu biračkih prava tvrdili su da zakon pokušava riješiti problem za koji ne postoje ozbiljni dokazi. Brojne analize i ranije istrage pokazale su da su slučajevi glasanja osoba koje nisu američki državljani izuzetno rijetki i da nisu imali značajan utjecaj na rezultate američkih izbora.

Stručnjaci za izborno pravo isticali su da ne postoje dokazi o sistematskom nezakonitom glasanju nedokumentovanih migranata, uprkos tvrdnjama koje se godinama pojavljuju u političkim debatama. Rasprava o SAVE Actu ponovo je otvorila pitanje tvrdnji koje Donald Trump iznosi još od predsjedničkih izbora 2020. godine, kada je izgubio od bivšeg predsjednika Joe Biden.

Trump već godinama tvrdi da su izbori bili pokradeni i da su na rezultat utjecali neregularni glasovi, uključujući navodno glasanje migranata bez legalnog statusa. Međutim, sudovi, savezne države i brojne istrage nikada nisu pronašli dokaze koji bi potvrdili te navode.

Trump zakon nazvao „spasom za državu“

Predsjednik Trump bio je jedan od najglasnijih zagovornika SAVE Acta. Govoreći tokom svog obraćanja Kongresu ranije ove godine, pozvao je zakonodavce da hitno usvoje prijedlog. „Kongres treba da se ujedini i odmah usvoji ovaj zakon koji će spasiti državu. To bi trebalo biti prioritet prije svega ostalog“, rekao je Trump.

Tom prilikom optužio je demokrate da se protive zakonu samo zato što žele ostvariti političku korist na izborima. Takve optužbe demokrati su odbacili, tvrdeći da je riječ o pokušaju ograničavanja biračkog prava pod izgovorom zaštite integriteta izbora.

Foto-identifikacija i federalna kontrola biračkih spiskova

SAVE Act nije se odnosio samo na dokazivanje državljanstva. Prijedlog je predviđao i obavezno pokazivanje fotografskog identifikacijskog dokumenta prilikom glasanja, bez obzira na pravila pojedinačnih saveznih država.

Pored toga, sve savezne države bile bi obavezne dostavljati svoje biračke spiskove američkom Ministarstvu domovinske sigurnosti (DHS), koje bi imalo značajniju ulogu u provjeri podataka birača. Upravo su te odredbe izazvale zabrinutost među stručnjacima za ustavno pravo, koji su upozoravali da bi zakon značajno povećao ulogu federalne vlade u organizaciji izbora.

Republikanski zaokret prema nacionalizaciji izbora

Zanimljivo je da su republikanci decenijama bili među najvećim protivnicima ideje da savezna vlada preuzme veću kontrolu nad izbornim procesima. Američki izborni sistem tradicionalno se zasniva na činjenici da svaka savezna država samostalno uređuje većinu pravila vezanih za registraciju birača, glasanje i brojanje glasova.

Međutim, SAVE Act označio je značajan zaokret u republikanskom pristupu.

Donald Trump posljednjih godina otvoreno zagovara ideju da se određeni aspekti izbora regulišu na nacionalnom nivou, tvrdeći da bi to povećalo sigurnost i povjerenje javnosti u izborni proces.

„Jedna od najvećih promjena u historiji američkih izbora“

Pravni stručnjaci ocijenili su da bi usvajanje SAVE Acta predstavljalo jednu od najvećih reformi američkog izbornog sistema u modernoj historiji. Profesor prava na Univerzitetu Notre Dame Derek Muller izjavio je da bi zakon predstavljao jednu od najznačajnijih federalnih intervencija u organizaciju izbora otkako postoje savremeni izborni procesi u Sjedinjenim Državama.

Prema njegovoj ocjeni, čak i neuspjeh SAVE Acta mogao bi dugoročno ostaviti političke posljedice. Muller smatra da je rasprava promijenila način na koji se u Washingtonu govori o izbornoj reformi.

„Čini mi se da se debata više ne vodi oko pitanja treba li nacionalizirati izbore, nego na koji način to učiniti. To važi barem za veliki dio Republikanske stranke“, rekao je Muller.

On procjenjuje da bi upravo ta promjena političkog diskursa mogla imati dugoročne posljedice i olakšati buduće rasprave o federalnim izbornim reformama, bez obzira na to koja stranka bude kontrolisala Bijelu kuću i Kongres u narednim godinama.

Rasprava se nastavlja uprkos porazu zakona

Iako je SAVE America Act sada zvanično odbačen, politički sukob oko načina provođenja izbora u Sjedinjenim Državama daleko je od završetka. Pitanja identifikacije birača, provjere državljanstva, federalne uloge u organizaciji izbora i sigurnosti biračkih spiskova ostaju među najspornijim temama američke politike.

Republikanci najavljuju da će nastaviti insistirati na strožijim pravilima glasanja, dok demokrati upozoravaju da bi takve mjere mogle ugroziti pristup biračkom pravu za milione građana. Zbog toga se očekuje da će izborna reforma ostati jedno od centralnih političkih pitanja uoči narednih kongresnih i predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama.

federalna.ba/AA