Schmidt: Nema konsenzusa o nastavku Dejtona, dok u BiH nisu sigurni da li žele uništiti ili spasiti budućnost
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt izjavio je u intervjuu za Deutsche Welle da unutar međunarodne zajednice ne postoji jedinstven stav o budućnosti dejtonskog uređenja Bosne i Hercegovine, ocjenjujući da su pristupi i vizije daljeg političkog razvoja zemlje trenutno podijeljeni.
Schmidt je, odgovarajući na pitanja o mogućim pritiscima i spekulacijama o njegovom odlasku s funkcije, istakao da takva odluka nije donesena naglo niti spontano, te da njegov mandat nije rezultat kratkoročnih okolnosti. – Nije to tako da sam se jednog jutra probudio i odlučio da bi posao trebalo završiti. Posao nije završen i mora se nastaviti – poručio je Schmidt.
Podijeljeni stavovi međunarodne zajednice o Dejtonu
Govoreći o ulozi međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, Schmidt je naglasio da je za njegov rad ključna jasna i jedinstvena podrška svih relevantnih aktera. Međutim, ukazao je na to da takav konsenzus nije uvijek prisutan. Na pitanje novinara da pojasni gdje konkretno nedostaje podrška i da li se mijenja pristup međunarodnih faktora prema BiH, Schmidt je rekao da se u ovom trenutku otvaraju ozbiljna pitanja o budućem političkom okviru zemlje.
– Da li se trenutno odvija novo oblikovanje politike u određenoj mjeri? Da li želimo nastaviti s Dejtonom ili ići drugim putem? Koja je uloga međunarodne zajednice? O tome postoje različita mišljenja – naveo je Schmidt.
Dodao je da smatra kako je za uspješan rad neophodan širok konsenzus međunarodne zajednice, te da je upravo njegovo očuvanje jedan od ključnih izazova, čak i ako to podrazumijeva odluke koje lično ne priželjkuje.
– Moram moći da se oslonim na to da postoji konsenzus. Želim ga sačuvati, koliko god to paradoksalno zvučalo. Vjerujem da se on može očuvati samo ako se napravi korak koji apsolutno nisam želio: da se povučem i otvorim prostor drugima – rekao je Schmidt.
Poruka budućem visokom predstavniku
Govoreći o budućnosti funkcije visokog predstavnika, Schmidt je uputio i savjet svom potencijalnom nasljedniku, naglašavajući kompleksnost političkog okruženja u Bosni i Hercegovini.
– Svako ko dođe ovdje mora znati da je to balansiranje između nemoguće misije i malih koraka naprijed – istakao je.
Kritike i optužbe na račun Milorada Dodika
U dijelu intervjua koji se odnosio na političke aktere u Bosni i Hercegovini, Schmidt je posebno govorio o predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku, kojeg je označio kao jednu od destruktivnih političkih snaga u zemlji.
Prema njegovim riječima, Dodik je angažovao lobističku firmu s ciljem ostvarivanja tri politička cilja: omogućavanja secesije, odnosno nezavisnosti Republike Srpske, ukidanja sudskih presuda koje se odnose na njega lično, te njegovog uklanjanja s funkcije visokog predstavnika.
– U to je uloženo mnogo novca – rekao je Schmidt u intervjuu za Deutsche Welle.
"Onaj ko ne može donijeti dva zakona za evropske integracije, neće moći ni upravljati evropskim integracijama"
U završnici intervjua Schmidt je upitan da li će slijediti primjer svog prethodnika Valentina Inzka te na samom kraju svog mandata nametnuti neke važne zakone poput Zakona o državnoj imovini, visoki predstavnik nije želio potvrditi, ali ni negirati mogućnost toga. "Ostajem do kraja sa svim svojim ovlaštenjima, ali to je pitanje kompleksno i mora se uraditi sa najvećom razboritošću i uz politički konsenzus. To trenutno nije u mojim planovima, ali vidim da je to ipak hitno potrebno. Nisu bili čak u stanju donijeti dva zakona koja su bila potrebna za otvaranje pristupnih pregovora sa EU", rekao je Schmidt. "Mogao bi ih ja progurati, ali neću to uraditi jer onaj ko ne može donijeti dva zakona za evropske integracije, neće moći upravljati evropskim integracijama", kazao je. "Svi moraju shvatiti da ako se stvari raspadaju na Balkanu, to nije umirujući znak".
Intervju dolazi u trenutku pojačanih političkih tenzija u Bosni i Hercegovini i kontinuiranih rasprava o ulozi međunarodne zajednice u održavanju stabilnosti i implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma.
federalna.ba