Saudijska Arabija u 2025. pogubila 356 ljudi: Rekordni broj egzekucija u sjeni "rata protiv droge"

Saudijska Arabija je tokom 2025. godine izvršila 356 smrtnih kazni, čime je postavljen novi neslavni rekord po broju pogubljenja u jednoj godini u historiji kraljevine. Riječ je o nastavku dramatičnog rasta primjene smrtne kazne, koji se već drugu godinu zaredom povezuje s intenziviranjem državnog “rata protiv droge”, ali i s rigidnim pravosudnim sistemom koji i dalje izaziva oštre kritike organizacija za ljudska prava.

Prema zvaničnim podacima saudijskih vlasti, koje je analizirao i evidentirao Agence France-Presse, 243 osobe pogubljene su isključivo zbog krivičnih djela povezanih s drogom. 

Druga rekordna godina zaredom

Ovi podaci označavaju drugu uzastopnu godinu u kojoj Saudijska Arabija obara vlastite rekorde po broju egzekucija. Tokom 2024. godine, vlasti su pogubile 338 ljudi, što je tada već izazvalo snažnu međunarodnu osudu. Samo godinu kasnije, broj pogubljenih dodatno je porastao, potvrđujući trend koji analitičari nazivaju “sistematskom eskalacijom” smrtne kazne.

Većina osoba pogubljenih 2025. godine uhapšena je godinama ranije, ali su njihove presude izvršene tek nakon što su iscrpljene pravne procedure i žalbeni procesi. Saudijski pravosudni sistem poznat je po dugim i netransparentnim sudskim procesima, posebno u slučajevima koji uključuju nacionalnu sigurnost ili drogu.

Povratak smrtne kazne za drogu

Saudijska Arabija je krajem 2022. godine obnovila primjenu smrtne kazne za krivična djela povezana s drogom, nakon što je ona bila suspendirana gotovo tri godine. Tokom tog perioda, Rijad je pokušavao ublažiti međunarodne kritike i predstaviti se kao država u reformskom procesu.

Međutim, povratak pogubljenja za narkotike označio je jasan zaokret. Od tada, broj izvršenih smrtnih kazni naglo raste, a 2025. godina predstavlja vrhunac tog trenda.

Analitičari ističu da je ključni faktor rasta egzekucija intenzivna kampanja protiv trgovine drogom, posebno protiv krijumčarenja fenetilina, sintetičkog stimulansa poznatog pod imenom Captagon.

Prema podacima Ujedinjenih nacija, Saudijska Arabija je jedno od najvećih tržišta za Captagon, dok je Sirija – pod bivšim predsjednikom Basharom al-Assadom – godinama bila najveći svjetski izvoznik ove droge. Captagon se često povezuje s organiziranim kriminalom, regionalnim sukobima i finansiranjem oružanih grupa.

Od pokretanja “rata protiv droge”, saudijske vlasti su drastično povećale broj policijskih kontrola na autoputevima, pojačale nadzor na graničnim prijelazima, zaplijenile milione tableta Captagona i  uhapsile desetine osoba optuženih za krijumčarenje i distribuciju.

Stranci među najčešće pogubljenima

Zabrinjavajući podatak koji dodatno izaziva kritike jeste činjenica da su većina osoba pogubljenih u slučajevima vezanim za drogu – strani državljani. Organizacije za ljudska prava upozoravaju da strani radnici i migranti često nemaju adekvatan pravni zastup, prevodioce ili pristup konzularnoj pomoći, što ih čini posebno ranjivima u saudijskom pravosudnom sistemu.

Aktivisti tvrde da se smrtna kazna u takvim slučajevima koristi nesrazmjerno i selektivno, te da je često riječ o osobama s nižim društvenim statusom, dok se veći kriminalni lanci rijetko javno procesuiraju.

Kritike i kontrast s “modernom slikom” kraljevine

Saudijska Arabija se godinama suočava s kontinuiranim međunarodnim kritikama zbog široke primjene smrtne kazne. Amnesty International, koji prati i dokumentira pogubljenja u kraljevini još od 1990. godine, navodi da su raniji podaci nepotpuni, ali da današnji trendovi ukazuju na historijski visoke razmjere.

Organizacije za ljudska prava naglašavaju oštar kontrast između brutalne primjene smrtne kazne i nastojanja Saudijske Arabije da se predstavi kao moderna, otvorena i tolerantna država

Ova kontradikcija posebno dolazi do izražaja u okviru Vizije 2030, ambicioznog plana transformacije saudijskog društva i ekonomije, koji promovira prijestolonasljednik Mohammed bin Salman.

Vizija 2030 i globalni imidž

U sklopu Vizije 2030, Saudijska Arabija je uložila milijarde dolara u razvoj turizma, megaprojekte poput futurističkog grada Neoma, kao i  organizaciju globalnih sportskih događaja, uključujući Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2034. godine.

Cilj je smanjenje ovisnosti o nafti i jačanje međunarodnog ugleda zemlje. Međutim, aktivisti upozoravaju da masovna pogubljenja ozbiljno narušavaju kredibilitet tih napora. “Ne možete istovremeno promovirati sliku otvorenog društva i sprovoditi rekordne egzekucije”, poručuju iz organizacija za ljudska prava.

Saudijske vlasti, s druge strane, brane primjenu smrtne kazne, tvrdeći da je ona neophodna za očuvanje javnog reda, sigurnosti i stabilnosti. Zvaničnici naglašavaju da se smrtna kazna izriče isključivo u najtežim slučajevima i tek nakon što su iscrpljene sve mogućnosti žalbe. Prema njihovim tvrdnjama, stroge kazne djeluju kao snažno odvraćajuće sredstvo protiv organiziranog kriminala i trgovine drogom, koju vlasti smatraju direktnom prijetnjom društvu.

Rekord koji izaziva globalnu zabrinutost

Ipak, brojke iz 2025. godine ostavljaju malo prostora za relativizaciju. 356 pogubljenih ljudi u jednoj godini stavlja Saudijsku Arabiju među zemlje s najintenzivnijom primjenom smrtne kazne na svijetu. Dok kraljevina nastavlja balansirati između reformskog imidža i represivne prakse, pitanje ostaje otvoreno – može li Saudijska Arabija istovremeno biti globalni turistički i sportski centar, a ujedno i država s rekordnim brojem egzekucija?

federalna.ba/AFP