Samo što se vratio iz Kine: Trump najavio razgovor s predsjednikom Tajvana i izazvao nove tenzije

Mogući direktni razgovor između američkog predsjednika Donalda Trumpa i predsjednika Tajvana Lai Ching-te izazvao je novu diplomatsku napetost između Vašingtona i Pekinga, nakon što je Trump javno potvrdio da planira razgovarati s tajvanskim liderom — potez koji bi mogao dodatno zakomplikovati ionako osjetljive odnose između Sjedinjenih Američkih Država i Kine, piše The Guardian.

Govoreći novinarima u zračnoj bazi Joint Base Andrews u Marylandu prije ukrcavanja u predsjednički avion Air Force One, Trump je odgovorio potvrdno na pitanje da li namjerava razgovarati s Laiom. – Razgovarat ću s njim. Razgovaram sa svima… Radit ćemo na tome, na tajvanskom pitanju – rekao je Trump.

Njegova izjava odmah je odjeknula u međunarodnim diplomatskim krugovima, budući da direktni razgovori američkih i tajvanskih predsjednika predstavljaju izuzetno osjetljivo pitanje u odnosima s Kinom, koja Tajvan smatra dijelom svoje teritorije. Ministarstvo vanjskih poslova Tajvana reagovalo je već narednog jutra, poručivši da bi predsjednik Lai „rado razgovarao“ s američkim liderom, prenosi Reuters.

Presedan koji je Trump već jednom napravio

Sjedinjene Američke Države zvanično su prekinule diplomatske odnose s Tajvanom 1979. godine, kada je Vašington priznao vlast u Pekingu kao jedinu legitimnu kinesku vladu. Od tada nijedan aktuelni američki predsjednik nije direktno razgovarao s tajvanskim predsjednikom. Ipak, Trump je još 2016. godine, kao novoizabrani predsjednik, prekršio višedecenijsku diplomatsku praksu kada je telefonski razgovarao s tadašnjom predsjednicom Tajvana Tsai Ing-wen.

Taj razgovor tada je izazvao oštru reakciju Pekinga, koji je uputio formalni protest američkoj administraciji, dok je Trumpov tranzicijski tim pokušavao umanjiti značaj poziva.

Kina pažljivo prati svaki signal iz Vašingtona

Peking nikada nije odbacio mogućnost upotrebe sile kako bi Tajvan stavio pod svoju kontrolu, a kineske vlasti godinama izražavaju nezadovoljstvo zbog američke vojne podrške ostrvu.

Trumpova posljednja izjava dodatno je pojačala zabrinutost, posebno jer je riječ o drugom putu u samo sedam dana da je američki predsjednik najavio razgovor s Laiom, čime su otklonjene ranije spekulacije da se radilo o slučajnoj ili nepromišljenoj izjavi. Prema informacijama osoba upoznatih sa situacijom, konkretan termin razgovora još nije dogovoren, dok iz Bijele kuće zasad nema zvaničnih detalja o tome kada bi kontakt mogao biti realizovan niti koje bi teme bile na dnevnom redu.

Ni kineska ambasada u Vašingtonu nije odmah komentarisala Trumpove izjave.

Neizvjesnost oko američkog naoružavanja Tajvana

Trumpova administracija posljednjih sedmica šalje prilično neujednačene poruke kada je riječ o budućim odnosima s Tajvanom. Njegovi saradnici podsjećaju da je Trump tokom svog mandata odobrio više prodaja oružja Tajvanu nego bilo koji prethodni američki predsjednik. Međutim, sam Trump nedavno je izjavio da buduće isporuke oružja smatra „vrlo dobrim pregovaračkim adutom“.

Nakon prošlosedmične posjete Pekingu i sastanka s kineskim predsjednikom Xi Jinping, Trump je rekao da još nije donio konačnu odluku o velikom paketu prodaje američkog oružja Tajvanu vrijednom do 14 milijardi dolara.

Takva neizvjesnost izazvala je zabrinutost u Tajpeju, ali i među američkim saveznicima u Indo-Pacifiku, koji smatraju da je američka podrška Tajvanu ključna za regionalnu stabilnost.

Peking navodno koristi diplomatski pritisak

Prema pisanju Financial Timesa, Kina pokušava izvršiti dodatni pritisak na Trumpovu administraciju blokirajući potencijalnu ljetnu posjetu američkog podsekretara odbrane za politiku Elbridge Colby. Navodno je Pekingu poručeno da neće odobriti Colbyjevu posjetu dok Trump ne odluči kako će postupiti u vezi s planiranom prodajom oružja Tajvanu.

Analitičari smatraju da Kina na taj način pokušava spriječiti dalje jačanje vojnih veza između Vašingtona i Tajpeja.

Iako je Lai pozdravio mogućnost razgovora s Trumpom, određenu pažnju izazvala je formulacija američkog predsjednika kada je govorio o „tajvanskom problemu“, što je terminologija koju često koristi upravo Peking. Kineske vlasti predsjednika Laija smatraju zagovornikom tajvanske nezavisnosti i separatistom.

Sam Lai izjavio je u srijedu da bi, ukoliko dobije priliku razgovarati s Trumpom, poručio kako je njegova vlada posvećena očuvanju postojećeg statusa quo u Tajvanskom moreuzu.

Dodao je da upravo Kina svojim intenzivnim vojnim jačanjem u Indo-Pacifiku ugrožava regionalni mir i stabilnost. – Nijedna država nema pravo anektirati Tajvan. Narod Tajvana bira demokratski i slobodan način života, a demokratija i sloboda ne bi smjele biti tretirane kao provokacija – rekao je Lai.

Tajvan ključan partner američke ekonomije

Prema američkom zakonu, Vašington je obavezan pomoći Tajvanu da održi sposobnost samoodbrane, a i republikanski i demokratski kongresmeni posljednjih mjeseci pozivaju administraciju da nastavi s vojnom podrškom ostrvu. Osim geopolitičkog značaja, Tajvan ima i ogromnu ekonomsku važnost za SAD.

Ostrvo sa oko 23 miliona stanovnika danas je četvrti najveći trgovinski partner Sjedinjenih Američkih Država, odmah iza Kine, čije tržište broji oko 1,4 milijarde ljudi.

Veliki dio te trgovine odnosi se na izvoz naprednih poluprovodnika i čipova proizvedenih na Tajvanu, koji predstavljaju ključnu komponentu moderne globalne ekonomije — od pametnih telefona i automobila do vještačke inteligencije i vojne tehnologije.

federalna.ba