SAD i Iran postigli dogovor o okončanju sukoba na Bliskom istoku, neizvjesnost ostaje oko nuklearnog programa Teherana

Sjedinjene Američke Države i Iran postigli su okvirni dogovor o okončanju sukoba na Bliskom istoku, uključujući prekid neprijateljstava na svim frontovima, među kojima je i Liban, te ponovno otvaranje strateški važnog Hormuškog moreuza, prenosi agencija AFP.

Prema navodima Washingtona i Islamabada, sporazum bi trebao biti zvanično potpisan u petak u Švicarskoj, nakon višesedmičnih intenzivnih i često napetih pregovora. Ipak, uprkos najavi mogućeg diplomatskog proboja koji bi mogao doprinijeti stabilizaciji regiona, brojni detalji dogovora još nisu poznati.

Pregovori između dvije zemlje odvijali su se u sjeni povremenih prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa o mogućnosti novih vojnih akcija ukoliko Teheran ne pristane na određene uslove Washingtona. Upravo zbog toga, vijest o postizanju sporazuma predstavlja značajan zaokret u odnosima dviju država koje su posljednjih mjeseci bile na ivici otvorenog sukoba.

Jedno od ključnih pitanja odnosi se na Hormuški moreuz, pomorski prolaz kroz koji prolazi značajan dio svjetske trgovine naftom. Njegovo ponovno otvaranje moglo bi imati dalekosežne posljedice po globalna energetska tržišta, koja su posljednjih mjeseci bila izložena snažnim potresima zbog ratnih dešavanja i neizvjesnosti u regionu.

Iranska novinska agencija Mehr objavila je da sporazum predviđa oslobađanje dijela zamrznute iranske imovine u inostranstvu. Prema tim navodima, Sjedinjene Američke Države bi prije početka formalnih pregovora trebale odblokirati 12 milijardi dolara iranskih sredstava.

Mehr se poziva na dokument koji opisuje kao memorandum o razumijevanju sa 14 tačaka, a prema kojem bi tokom 60-dnevnog pregovaračkog procesa, koji bi počeo nakon potpisivanja sporazuma, Iranu bilo omogućeno korištenje ukupno 24 milijarde dolara prethodno zamrznutih sredstava.

Američka administracija zasad nije zvanično komentarisala detalje koje su objavili iranski mediji, što dodatno podgrijava neizvjesnost oko stvarnog sadržaja postignutog dogovora.

Posebno osjetljivo pitanje ostaje budućnost iranskog nuklearnog programa. Washington već duže vrijeme insistira na trajnom ograničavanju iranskih nuklearnih aktivnosti i rješavanju pitanja zaliha visoko obogaćenog uranija koje Teheran posjeduje.

Američki zvaničnici smatraju da dio tih zaliha i dalje predstavlja sigurnosni izazov, uprkos tvrdnjama da su prošlogodišnji američki zračni udari značajno narušili iranske nuklearne kapacitete. Predsjednik Trump izjavio je u intervjuu za New York Times da dvije strane još uvijek pregovaraju o mogućnosti da Iran obustavi proces obogaćivanja uranija na period od 20 godina.

Upravo bi pitanje nuklearnog programa moglo predstavljati najveću prepreku konačnom sporazumu, s obzirom na to da Teheran već godinama tvrdi kako je njegov nuklearni program isključivo mirnodopske prirode, dok Washington i njegovi saveznici insistiraju na strožim ograničenjima i međunarodnom nadzoru.

Ukoliko sporazum bude potpisan prema najavljenom planu, mogao bi predstavljati jedan od najznačajnijih diplomatskih pomaka na Bliskom istoku u posljednjih nekoliko godina, s potencijalom da smanji regionalne tenzije i ublaži strahovanja od širenja sukoba. Međutim, analitičari upozoravaju da će njegova održivost zavisiti prije svega od konkretnih rješenja vezanih za iranski nuklearni program, kao i od spremnosti obje strane da ispune preuzete obaveze.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.