Rusija izvela snažan napad na Kijev: Poginulo najmanje 12 osoba, 33 povrijeđene

U snažnom ruskom bombardovanju glavnog grada Ukrajine Kijeva i okolnog područja tokom noći poginulo je najmanje 12 osoba, saopćile su ukrajinske vlasti.

Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da su ruski projektili pogodili stambena područja i skladišta. U napadu su oštećene stambene zgrade, zdravstvena ustanova i obrazovna institucija, dok je 12 osoba poginulo, a 33 su povrijeđene.

Dječija bolnica u četvrti Solomjanski, zapadno od centra glavnog grada, također je pogođena. Na objektu su popucali prozori, dok su automobili izgorjeli. U tom području prijavljeno je i oštećenje najmanje dvije stambene zgrade.

Rusija ispalila projektile i lansirala dronove

Iz centra Kijeva oko ponoći u srijedu čule su se brojne eksplozije, ranije nego što je uobičajeno vrijeme ruskih raketnih napada. Novi val napada uslijedio je u ranim jutarnjim satima u četvrtak.

Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo saopćilo je da je Rusija tokom noći lansirala desetine balističkih, krstarećih i hipersoničnih projektila, kao i 168 dronova.

Prema navodima ukrajinske vojske, korišteni su hipersonični projektili Kinžal i Cirkon, kao i balistički projektili Iskander i sjevernokorejski KN-23. U napadu su korišteni i dronovi Šahed.

Napad i u široj regiji Kijeva

U napadu na područje Brovarskog okruga, u široj regiji Kijeva, poginuo je jedan muškarac, dok je druga osoba povrijeđena, saopćio je regionalni guverner Timur Tkačenko.

„Oštećen je jedan industrijski objekt. Sve nadležne službe su na terenu i rade na gašenju požara“, rekao je Tkačenko.

Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo prethodno je upozorilo na kretanje ruskih krstarećih projektila Kalibr iznad regionalnog sela Kagarlik, u pravcu glavnog grada.

Poljska i Rumunija pojačale zračnu odbranu

Poljska vojna komanda saopćila je da je mobilizirala vojne avione i aktivirala sisteme protuzračne odbrane radi zaštite poljskog zračnog prostora, posebno u područjima uz granicu s Ukrajinom.

Ministarstvo odbrane Rumunije saopćilo je da su radarski sistemi tokom noći registrovali zračne ciljeve u blizini ukrajinske granice. Zbog toga su podignuta dva španska borbena aviona, angažirana u NATO misijama, kao i helikopter rumunskih zračnih snaga.

Rumunsko ministarstvo navelo je da je dron ušao u zračni prostor zemlje u blizini Galațija, a potom se srušio u nenaseljenom području u okrugu Tulcea.

Rusija prijavila veliki napad ukrajinskih dronova

Istovremeno, Rusija je prijavila veliki napad ukrajinskih dronova.

Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin rekao je da je između srijede navečer i četvrtka ujutro prema Moskovskoj oblasti letjelo 250 dronova. Prema njegovim riječima, većina ih je uništena na velikoj udaljenosti od same ruske prijestolnice.

U srijedu je ruski dron pogodio minibus u Hersonu, pri čemu su poginule četiri osobe, saopćili su ukrajinski tužioci.

U Žitomiru, u centralnoj Ukrajini, dron-projektil Banderol pogodio je sjedište policije. Poginula su dva policajca, dok je najmanje 20 osoba povrijeđeno, saopćila je policija.

Kijev se posljednjih mjeseci gotovo svake noći suočava s ruskim napadima, ali je Ukrajina istovremeno pojačala svoje napade dugog dometa na teritoriji Rusije. Jedan od ciljeva tih udara je izvršiti pritisak na Moskvu da se vrati za pregovarački sto, nakon gotovo četiri i po godine rata.

U ruskim pograničnim regijama Belgorod i Brjansk prošle sedmice poginule su dvije osobe kada su dronovi pogodili automobile, saopćile su ruske vlasti.

Novi skandal u vrhu ukrajinske vlasti

Najnoviji napad na Kijev dogodio se u trenutku kada se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski suočava s novim skandalom koji je zahvatio i najviše nivoe njegove administracije.

Zelenski je u srijedu dekretom smijenio jednu od svojih visokih savjetnica, Irinu Mudru, nakon što su ukrajinski mediji objavili da su službenici pretresali njenu kuću u okviru istrage o navodnoj shemi pranja novca.

Ukrajinska agencija za borbu protiv korupcije NABU saopćila je da istražuje krivičnu zavjeru u koju su, prema navodima agencije, bili uključeni „visokorangirani zvaničnici iz ureda predsjednika“ i nekoliko drugih osoba.

Riječ je o nastavku velikog korupcijskog skandala koji već mjesecima potresa Ukrajinu. U okviru istraga različiti državni zvaničnici i bogati utjecajni pojedinci bili su predmet istraga, smijenjeni s funkcija, uhapšeni ili su napustili zemlju.

Ukrajinski napadi uzrokuju probleme s gorivom u Rusiji

U Rusiji se režim Vladimira Putina i dalje suočava s ukrajinskim napadima dugog dometa. Osim što su u napadima zapaljena skladišta internetskog trgovca Wildberries, posljedice su se proširile i na tržište goriva nakon napada na rafinerije i skladišta nafte.

Na benzinskim pumpama formiraju se dugi redovi, a njihovi operateri ograničavaju količinu goriva koju jedan kupac može kupiti.

Moskva je u srijedu potvrdila da Rusija mora uvoziti prerađene naftne derivate kako bi stabilizirala snabdijevanje. Reuters je, pozivajući se na kontakte iz industrije i podatke s tržišta, objavio da je tanker iz Indije nedavno stigao i iskrcao gorivo, dok se zalihe nabavljaju i iz istočne Azije.

Neobičan preokret u trgovini naftom

Ovakav razvoj predstavlja značajan preokret u dosadašnjem toku trgovine energentima. Indija je, naime, bila među najvećim kupcima ruske nafte.

Rusija svoju naftu može prodavati kroz sankcionirane i nezvanične kanale, uključujući takozvanu „flotu iz sjene“, ili zvanično po ograničenoj cijeni koja je određena međunarodnim sankcijama.

Sada se, međutim, Moskva suočava s potrebom da uvozi prerađeno gorivo kako bi nadoknadila posljedice ukrajinskih udara na vlastitu energetsku infrastrukturu, prenosi The Guardian.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.