Rusi izlaze na izbore za Dumu: Putinova vlast očekuje potvrdu dominacije, u sjeni rata i straha od nove mobilizacije

U Rusiji su danas počeli trodnevni parlamentarni izbori za Državnu dumu, donji dom ruskog parlamenta. Riječ je o prvim izborima za Dumu od početka pune invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, a glasanje se održava u atmosferi stroge političke kontrole, ograničene konkurencije i sve izraženije zabrinutosti zbog posljedica rata.

Ruski birači od danas, 18. septembra, pa do nedjelje, 20. septembra, biraju novi saziv Državne dume, koja ima ukupno 450 zastupničkih mjesta. Polovina mandata dodjeljuje se putem stranačkih lista, dok se druga polovina bira u pojedinačnim izbornim jedinicama.

Iako će konačni rezultati biti poznati nakon zatvaranja birališta u nedjelju, velika pažnja ne usmjerava se toliko na pitanje koja će stranka formirati većinu, koliko na izlaznost i eventualne znakove nezadovoljstva stanovništva zbog rata u Ukrajini, ekonomskih pritisaka i mogućnosti nove mobilizacije.

Vladajuća stranka Jedinstvena Rusija (United Russia), koja već više od dvije decenije dominira ruskim političkim sistemom, očekuje zadržavanje kontrole nad Dumom. Stranka je na izborima 2021. godine osvojila više od dvije trećine mandata, a i ovog puta nastupa u sistemu u kojem su najvažnije antiratne i liberalne političke opcije uglavnom uklonjene iz izborne utrke. 

Prvi parlamentarni izbori od početka pune invazije

Ovo su prvi izbori za ruski parlament otkako je Moskva u februaru 2022. pokrenula punu invaziju na Ukrajinu. Rat, koji je u prvim godinama za veliki dio stanovništva bio relativno udaljen od svakodnevnog života, posljednjih mjeseci sve snažnije utiče na unutrašnju situaciju u Rusiji.

Ukrajinski dronovi tokom ljeta su u više navrata napadali ciljeve duboko na ruskoj teritoriji, uključujući rafinerije, industrijska postrojenja, skladišta i logističke centre. Napadi su se odrazili i na snabdijevanje gorivom u pojedinim dijelovima zemlje, dok se rat sve više osjeća kroz ekonomske posljedice, pritisak na tržište rada i povećane troškove.

Reuters navodi da se izbori održavaju u trenutku kada se u Rusiji istovremeno osjećaju posljedice ukrajinskih napada dronovima, ekonomski pritisci, visoke kamatne stope, nedostatak radne snage i zapadne sankcije. Za Kremlj zbog toga izbori imaju značaj koji nadilazi samu raspodjelu poslaničkih mandata.

Opozicija gotovo potpuno potisnuta

Jedan od najočitijih pokazatelja ograničene političke konkurencije jeste izbacivanje stranke Yabloko iz izbora. Vrhovni sud Rusije je 10. augusta poništio registraciju federalne liste kandidata te liberalne stranke, čime je iz izborne utrke uklonjena jedina registrovana politička opcija koja je otvoreno zagovarala prekid rata u Ukrajini. Odluka je donesena nakon tužbe nacionalističke stranke Rodina.

Kao formalni razlozi navedene su nepravilnosti povezane s finansiranjem i izbornim materijalima, uključujući određene donacije, objave na društvenim mrežama i druga pitanja vezana za kampanju. Yabloko je odbacio takvo obrazloženje i odluku predstavio kao političko uklanjanje posljednje značajnije antiratne opcije sa savezne liste. 

Stranka ipak ima pojedinačne kandidate koji se takmiče u određenim izbornim jedinicama, ali više ne nastupa s federalnom listom. Time je izborni prostor dodatno sužen na stranke koje, uprkos razlikama u ideologiji i retorici, uglavnom podržavaju ključne poteze Kremlja, uključujući ratnu politiku.

„Sistemska opozicija“ bez stvarne prijetnje vlasti

Komunistička partija Ruske Federacije, Liberalno-demokratska partija Rusije (LDPR), Pravedna Rusija – Za istinu i druge parlamentarne opcije tradicionalno čine ono što se u ruskom političkom sistemu naziva „sistemskom opozicijom“. Te stranke mogu kritikovati pojedine poteze vlasti, ekonomske probleme ili rad pojedinih institucija, ali na ključnim pitanjima uglavnom ne predstavljaju politički izazov predsjedniku Vladimiru Putinu i Kremlju.

Associated Press navodi da su glavne parlamentarne stranke koje učestvuju na izborima usklađene s vlastima kada je riječ o ratu, dok Jedinstvena Rusija trenutno kontroliše oko dvije trećine Dume. Takav sistem omogućava biračima da izraze određeno nezadovoljstvo vlastima, ali bez toga da se otvara prostor za ozbiljnu promjenu političkog kursa.

Neobično tiha kampanja

Posebnost ovogodišnje kampanje jeste i njena neuobičajena pasivnost. Umjesto intenzivnog nadmetanja kandidata, javnih skupova i žestokih televizijskih debata, izborna kampanja prolazi uz relativno malo političke energije.

Analitičari ukazuju da mnogi kandidati izbjegavaju privlačenje pažnje, posebno kada bi kampanja mogla otvoriti osjetljiva pitanja o ratu, mobilizaciji, ekonomskim problemima ili odnosu građana prema Kremlju.

U nekim televizijskim debatama kandidati se nisu pojavljivali, pa su studiji ostajali poluprazni, a takve scene su potom postajale predmet komentara i šala na internetu.

Kampanja Jedinstvene Rusije također je izazvala pažnju zbog korištenja jednostavnih promotivnih materijala i sadržaja izrađenih uz pomoć umjetne inteligencije, dok su konkretna obećanja i kontroverzne političke teme uglavnom ostajali u drugom planu.

Prema riječima političke analitičarke Faride Rustamove, koju je citirao Guardian, mnogi kandidati ove godine rade upravo suprotno od onoga što se očekuje u konkurentskim izborima – nastoje izbjeći pažnju i razgovor o osjetljivim pitanjima. 

Zašto Kremlj želi izbore bez velike pažnje?

Prema analizama koje su se pojavile uoči glasanja, vlastima odgovara niska politička mobilizacija stanovništva. Što je kampanja tiša i što je manje javnog interesa, manja je vjerovatnoća da će rat i njegove posljedice postati centralna tema izbornog procesa.

Istovremeno, birači koji podržavaju vlast mogu biti dovoljno mobilizirani da izađu na izbore, dok bi apatični, razočarani ili protivnici vlasti mogli ostati kod kuće. Takva dinamika posebno je važna za Kremlj u trenutku kada se rat više ne može posmatrati samo kao vanjskopolitičko pitanje.

Ukrajinski napadi na rusku teritoriju, problemi sa snabdijevanjem gorivom, ekonomski pritisci i pitanje budućeg regrutovanja vojnika sve su prisutniji u svakodnevnom životu.

Putin izbore povezuje s ratom

Iako je izborna kampanja uglavnom bila prigušena, Vladimir Putin je uoči glasanja sam izborni proces povezao s ratom u Ukrajini. U televizijskom obraćanju građanima pozvao je Ruse da izađu na izbore, predstavljajući glasanje kao izraz nacionalnog jedinstva i podrške vojnicima.

Putin je poručio da će izbor građana pokazati da milioni ljudi stoje iza ruskih vojnika i da je društvo ujedinjeno zajedničkim vrijednostima, historijskim sjećanjem i odnosom prema domovini. Na taj način izbori se ne predstavljaju samo kao izbor predstavnika u parlament, nego i kao svojevrsno izjašnjavanje o stabilnosti sistema i podršci vlasti u uslovima rata.

Putin već osigurao vlast do 2030. godine

Za razliku od predsjedničkih izbora, na kojima se odlučuje ko će predvoditi državu, parlamentarni izbori neće direktno određivati Putinov ostanak na vlasti.

Putin je na predsjedničkim izborima 2024. godine osvojio novi šestogodišnji mandat, čime je njegov ostanak na funkciji osiguran najmanje do 2030. godine.

Zbog toga će rezultat parlamentarnih izbora prije svega pokazati koliko je snažna parlamentarna podrška njegovoj politici i koliko prostora postoji za eventualno nezadovoljstvo unutar političkog sistema.

Jedinstvena Rusija od 2000. godine pobjeđuje na svim izborima za Dumu, uglavnom s velikom razlikom u odnosu na druge stranke. Rezultati prethodnih izbora, međutim, godinama su predmet osporavanja opozicije i nezavisnih posmatrača. Nakon izbora 2011. godine optužbe za izbornu prevaru dovele su do velikih protesta, dok su nakon izbora 2021. pojedini nezavisni analitičari i statističari tvrdili da je stvarna podrška Jedinstvenoj Rusiji bila znatno manja od službenog rezultata. Vlasti su odbacile navode o široko rasprostranjenim manipulacijama. 

Izbori se održavaju i na okupiranim teritorijama Ukrajine

Glasanje se održava i na područjima Ukrajine koja Rusija kontroliše i koja je Moskva proglasila dijelom Ruske Federacije. U pitanju su dijelovi četiri ukrajinske oblasti koje je Rusija pokušala anektirati, kao i Krim, koji je Moskva anektirala još 2014. godine.

Ukrajina i veliki dio međunarodne zajednice ne priznaju rusko prisvajanje tih teritorija. Associated Press navodi da se izbori održavaju i u tim područjima, što predstavlja dodatni element spora oko cijelog izbornog procesa. 

Na tim područjima ruske vlasti organiziraju glasanje za ruske institucije, dok ukrajinske vlasti takve aktivnosti smatraju nezakonitim.

Šta će se dogoditi nakon izbora?

Za dio ruskog stanovništva najveća neizvjesnost ne odnosi se na to ko će osvojiti većinu u Dumi, nego na poteze koje bi Kremlj mogao povući nakon završetka glasanja. Posebno se govori o mogućnosti nove mobilizacije.

Rusija je u septembru 2022. godine proglasila djelimičnu mobilizaciju, nakon čega je veliki broj muškaraca napustio zemlju. U posljednjim mjesecima ponovo su se pojavile tvrdnje i strahovanja da bi Moskva nakon izbora mogla pokrenuti novi talas regrutacije.

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky u više je navrata tvrdio da Rusija nakon izbora planira mobilizirati dodatnih 300.000 ljudi. Ukrajinske obavještajne službe ranije su iznijele tvrdnje o mogućem planu za mobilizaciju ukupno 600.000 ljudi tokom 2026. i 2027. godine. Te tvrdnje nisu nezavisno potvrđene, a ruske vlasti negiraju da se priprema nova mobilizacija. 

Prema analizi Centra za istočne studije (OSW), ukrajinske obavještajne službe tvrde da se priprema dodatna mobilizacija od po 300.000 ljudi u 2026. i 2027. godini, a kao mogući trenutak za njeno pokretanje navode period nakon parlamentarnih izbora. 

Zbog toga je važno naglasiti da se radi o procjenama i tvrdnjama ukrajinske strane, a ne o potvrđenoj odluci ruske vlade.

Strahovi među mladim muškarcima

Glasine o novoj mobilizaciji već su uticale na odluke dijela ruskih građana. Prema izvještajima iz Rusije, pojedini mladi muškarci posljednjih sedmica napuštaju zemlju kako bi izbjegli mogućnost da budu pozvani u vojsku.

Takva situacija podsjeća na septembar 2022. godine, kada su nakon Putinove objave o djelimičnoj mobilizaciji stotine hiljada ljudi pokušavale napustiti Rusiju. Na granicama su tada zabilježene velike gužve, a avionske karte za pojedine destinacije brzo su bile rasprodane.

Ipak, Putin je posljednjih sedmica u više navrata odbacivao tvrdnje da je nova mobilizacija neposredno pred vratima.

Uprkos tome, neizvjesnost nije nestala.

Za dio građana pitanje nije samo hoće li biti formalno proglašena nova mobilizacija, već i hoće li se pojačati pritisak na muškarce da potpisuju ugovore s vojskom, hoće li biti povećan broj poziva i kakve bi mjere vlasti mogle primijeniti ukoliko dobrovoljni regrutni sistem više ne bude dovoljan za potrebe vojske.

Duma kao potvrda političkog sistema

Ruska Državna duma ima 450 zastupnika i važnu ulogu u donošenju zakona, ali je posljednjih godina politički prostor za stvarnu parlamentarnu konfrontaciju s Kremljem značajno sužen. Zbog toga ovogodišnji izbori imaju nekoliko različitih funkcija.

Za vlast, oni predstavljaju mogućnost da potvrdi parlamentarnu kontrolu i pokaže kontinuitet političkog sistema u ratnim okolnostima.

Za birače, izbori predstavljaju jedan od rijetkih preostalih formalnih kanala za iskazivanje nezadovoljstva, iako je izbor kandidata i stranaka značajno ograničen.

Za međunarodnu javnost, izbori predstavljaju još jedan pokazatelj načina na koji se ruski politički sistem razvijao od početka invazije na Ukrajinu.

Analitičari koje citiraju međunarodni mediji navode da Kremlj izbore koristi i za održavanje slike političke legitimnosti. Profesor ruske politike na Univerzitetu u Helsinkiju Vladimir Gelman rekao je da, iako se izbori ne mogu opisati kao slobodni i fer, oni za vlast i dalje predstavljaju važan izvor formalne legitimnosti. 

Rezultati se očekuju nakon zatvaranja birališta

Glasanje traje tri dana, od petka do nedjelje, a konačniji rezultati očekuju se nakon zatvaranja birališta u nedjelju navečer i tokom ponedjeljka. Pored izbora za Dumu, u više ruskih regija održavaju se i regionalni izbori, uključujući izbore za guvernere i regionalne parlamente.

Međutim, najveća pažnja bit će usmjerena na rezultat Jedinstvene Rusije, izlaznost i eventualne znakove promjene raspoloženja birača.

U okolnostima u kojima je najveći dio organizirane antiratne opozicije izvan parlamentarne utrke, a ključne parlamentarne stranke podržavaju ratnu politiku Kremlja, pitanje nije samo ko će osvojiti mandate.

Mnogo važnije pitanje bit će šta će se događati nakon izbora – hoće li vlast pokušati zadržati postojeći kurs bez većih promjena ili će izborni rezultat otvoriti prostor za nove mjere povezane s ratom, ekonomijom i mobilizacijom.

Za sada je izvjesno tek da Rusija bira novi saziv parlamenta u potpuno drugačijim okolnostima nego prije pet godina: rat u Ukrajini ušao je u svakodnevicu ruskog društva, ukrajinski napadi dosežu duboko u rusku teritoriju, politički prostor za otvorenu kritiku vlasti dodatno je sužen, a pitanje moguće nove mobilizacije ostaje jedna od najvećih nepoznanica koja prati glasanje.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.