RS između političkih sporova i demografske praznine: Sela nestaju, škole se zatvaraju

Bosna i Hercegovina zauzima prvo mjesto na listi zemalja s najvećim smanjenjem broja stanovnika na svijetu. U prosjeku, oko 10.000 osoba godišnje odrekne se bh. državljanstva, a stotine sela polako se gase. Škole se zatvaraju, a broj učenika opada iz godine u godinu.

Zapuštena sela i prazne učionice

Na ulazu u jedno majevičko selo stoji tabla s nazivom mjesta koju je vrijeme gotovo izbrisalo. Nekoliko stotina metara dalje nalaze se prazan Dom kulture, zaključana prodavnica i školsko dvorište bez djece. Na ljuljaškama se skupila hrđa, školski prozori su zatvoreni, a u učionicama još stoje stare karte svijeta i požutjeli crteži na zidovima. Mještani kažu da je posljednje školsko zvono ovdje zazvonilo prije nekoliko godina.

„Broj mališana svaki dan se smanjuje, škole postaju uređene zgrade, ali nema učenika. Nekada, prije rata, bilo je na području bivše opštine oko 7.000 učenika u šest centralnih škola i 39 područnih. Sada imamo tri centralne škole – Lopare, Priboj i Koraj – i oko 300 učenika“, rekao je prosvjetni radnik Sveto Gavrić.

Prazna domaćinstva i negativni prirodni priraštaj

Na mnogim kućama katanci vise godinama. Dvorišta su obrasla u korov, a zidovi zarasli u bršljan. Gotovo svaka treća kuća je prazna ili u njoj živi jedno ili dvoje starih ljudi. U mnogim selima broj umrlih višestruko nadmašuje broj rođenih.

„Jedno rođenje, deset umrlih. Tako imamo“, naveo je Božidar Krstić.

Prema podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske, broj učenika u osnovnim školama smanjen je za više od 20 posto u posljednjih deset godina. Više od 400 područnih škola zatvorilo je vrata zbog nedostatka učenika. U pojedinim školama danas postoji samo jedan prvačić, dok se u mnogim selima nastava odvija kroz kombinovana odjeljenja, gdje jedan učitelj istovremeno predaje više razreda.

Lokalne mjere za zadržavanje stanovništva

„Škola na Vukosavcima je ugašena, a škola u Piperima, koja obuhvata učenike iz Lukavice, Vakufa i Pipera, ima oko 40 učenika. Mnoge škole opstaju iako imaju samo dva ili tri učenika, ali moraju se održati, jer ako se škola ugasi, to naselje prestaje da živi“, rekao je Sveto Gavrić.

Dok državne strategije uglavnom ostaju mrtvo slovo na papiru, pojedine lokalne zajednice pokušavaju pronaći rješenja. Opština Lopare posljednjih godina izdvaja sredstva za populacione mjere, uključujući finansijsku podršku porodicama s novorođenom djecom i subvencije za vantjelesnu oplodnju, nastojeći da podstakne natalitet i zadrži mlade porodice na području ove majevičke opštine.

„Za novorođenčad je bilo 1.000 KM ako su oba roditelja nezaposlena, 500 KM ako jedno radi i 200 KM ako rade oba roditelja. Namjera nam je da ta primanja povećamo duplo, jer danas 1.000 maraka nije ništa u odnosu na period kada smo odluke donosili“, rekao je načelnik opštine Lopare Rado Savić (SDS).

I Bijeljina je jedna od rijetkih lokalnih zajednica koja pokušava odgovoriti na demografsku katastrofu. Kroz program subvencionisanja kupovine seoskih domaćinstava gdje Grad sufinansira do 50 % vrijednosti kuće sa okućnicom, za mlade parove , nastoji se vratiti život na selo.

„Glavni uslov je starosna dob do 45 godina i da podnosioci zahtjeva nemaju nepokretnost na svoje ime, ako su u pitanju supružnici, izuzev poljoprivrednog zemljišta“, rekao je Sreten Vučković, šef Odjeljenja za privredu i poljoprivredu Grada Bijeljina.

Upozorenja demografa

Demografi upozoravaju da Bosna i Hercegovina prolazi kroz jednu od najtežih populacionih kriza u modernoj historiji. Ali ono što statistika pokazuje kroz procente i grafikone, sela pokazuju mnogo brutalnije kroz prazne kuće, ugašena domaćinstva i tišinu u učionicama.

„BiH je izgubila 30 posto stanovništva u odnosu na 1991. godinu. Za mlade ljude potreban je siguran i dobro plaćen posao, a pitanje je koliko to možemo obezbijediti s ovakvim stepenom ekonomskog razvoja“, rekao je prof. dr Stevo Pašalić.

Sela ne nestaju odjednom. Ona se gase postepeno – prvo ode jedna porodica, zatim druga, pa se zatvori jedno školsko odjeljenje, potom ambulanta. Na kraju ostane samo tabla s imenom sela i nekoliko kuća koje se otvaraju samo ljeti, kada se dijaspora vraća na godišnji odmor.

federalna.ba