U Saboru Rezolucija o Hrvatima u BiH: Umjesto entiteta zasebna izborna jedinica

Hrvatski sabor sutra bi trebao raspravljavljati o Rezoluciji o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, čiji je predlagač Domovinski pokret. U startu su izašli s rigoroznim zahtjevima, poput onog o formiranju trećega entiteta, ali novi prijedlog je to izostavio, pa se traži posebna izborna jedinica.

Šta je cilj ovog dokumenta, koji osim što zadire u suverenitet Bosne i Hercegovine, afirmira i samoproglašenu Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu, suprotno presudama Haškog suda? 

Rezolucija o izbornoj jedinici

Politička težnja upakovana u Rezoluciju, ovaj put umjerenija, ali suštinski traži isto. Ravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini, a u prevodu, glasačke listiće s novom - hrvatskom izbornom jedinicom, isključivo za izbor člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Prvobitno, Domovinski pokret zagovarao je treći entitet, a sad od Vlade Republike Hrvatske i partnerskog HDZ-a, traže akciju s ciljem pune političke ravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini kroz reformu političkog sistema i izbornih pravila.

U prijedlogu Rezolucije navodi se:

„Hrvatski sabor pri tome podržava izborne modele koje predlažu legitimni predstavnici hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, kojima bi se osigurala legitimna politička zastupljenost Hrvata, uključujući prijedlog o uspostavi zasebne izborne jedinice za izbor hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.“

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine Dragan Čović smatra da bi pitanje izborne reforme trebalo biti među prvim prioritetima nakon formiranja nove vlasti.

„Na nama je, nakon uspostave nove vlasti nakon izbora, da to bude jedno od prvih pitanja koje ćemo postaviti i konačno trajno riješiti“, rekao je Čović.

Kritike zbog etničkih principa

Zaštita ustavnih prava, jednakopravnost i evropske vrijednosti - sve je to stalo u Rezoluciju koja ističe uloga samoproglašene Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, ali ne nudi rješenja lošeg ekonomskog i demografskog stanja naroda u Bosni i Hercegovini u čije ime je predložena. I iznova vraća u fokus izbornu reformu koja je kreirala modele, ali ne i rješenja. 

Profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Elvis Fejzić smatra da se kroz izmjene izbornog zakonodavstva pokušava ostvariti ono što bi kasnije moglo voditi ka formiranju trećeg entiteta.

„Radi se zapravo o tome da oni pokušavaju sada, kroz Izborni zakon, na neki način ostvariti i implementirati ono što bi poslije trebalo biti treći entitet. Kada imate potpuno odvojen sistem u kojem potpuno odvojeno birate političke elite i u kojem imate političku segregaciju, gdje na cijeloj teritoriji ne važi jednak glas svakog građanina, te posebne zone unutar državnog teritorija Bosne i Hercegovine u kojima se posebno prepoznaje glas bosanskih Hrvata, Bošnjaka i Srba, to je pola puta do secesije“, rekao je Fejzić.

Politička poruka Zagreba

Ova rezolucija, kao i Deklaracija iz 2018. godine, neobavezujući akti, ukazuju na to da tema “izbori u Bosni i Hercegovini” politički odgovara svima, ali i da je cilj zvaničnog Zagreba predizborno pomoći HDZ-u BiH. Politička je to taktika da se sačuva većina u vlastitom političkom dvorištu - stava je analitičar Davor Gjenero.

„Da je Domovinski pokret nastavio insistirati na inicijalnom tekstu, to bi sasvim sigurno dovelo do raskola u vladajućoj koaliciji. Cilj ove administracije sasvim sigurno nije izazivanje promjena u Bosni i Hercegovini koje bi vodile prema pokušaju stvaranja trećeg entiteta“, kazao je Gjenero.

Rezolucija prihvatljiva za sve, korisna za Hrvate. Zvanični je stav koalicije koja više ne spominje reviziju hrvatskih državljanstava, ali očekuje da, zagovaranjem jačanja etničkih principa, suprotno zahtjevima EU, riješi pitanje o kojem posljednju riječ - Ustavom Bosne i Hercegovini je propisano - daju bh. institucije.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.