Kultura u 2025. - jubileji, kontinuitet i bogat umjetnički program
2025. godinu u kulturi obilježili su kontinuitet, jubileji i događaji koji su još jednom potvrdili da umjetnost ostaje prostor susreta, razmjene i društvenog dijaloga. Književnost, glazba, vizualne umjetnosti, teatar i film ispisali su godinu bogatim sadržajima.
Sarajevo film festival i ove je godine potvrdio svoju poziciju centralne filmske smotre u regiji. Poseban fokus bio je na novoj publici i mladim autorima.
„Mene lično najviše raduje da je količina mlade publike u porastu, i da je upravo ovaj porast ukupnog broja gledalaca vjerovatno tvori mlada publika i to na neki način šalje poruku da film ima budućnost“, poručio je Jovan Marjanović, direktor Sarajevo film festivala.
Scenske umjetnosti - od teatra do lutkarske, dječije i eksperimentalne scene - tokom 2025. godine bile su snažno prisutne širom Bosne i Hercegovine. Sarajevo, Bugojno, Jajce, Livno, Travnik, Brčko, Mostar i Zenica nastavili su graditi mrežu festivala, međunarodne razmjene i edukacije.
„Festival okuplja predstave koje govore o onima koje društvo ne vidi, o migrantima, ženama na margini, o ljudima pod pritiskom sistema, o usamljenosti, o identitetima koji se ne nalaze u statistikama, o ljubavi i o otporu“, rekao je Nihad Kreševljaković, direktor Internacionalnog teatarskog festivala MESS.
Uz naslove domaćih autora, književnu godinu obilježilo je i 10. jubilarno izdanje Međunarodnog festivala književnosti Bookstan. Okupljajući autore različitih provenijencija, Bookstan je pokazao zašto je književnost prostor slobode.
„Onda smo se mi pokušali u odnosu na tu temu odrediti šta to znači, ni istočno ni zapadno, ali gdje, onda smo rekli da ovdje, mjesto gdje se pričaju najljepše priče, u centru“, naglasio je Damir Uzunović, direktor festivalskog programa Festivala Bookstan.
Muzička umjetnost bila je snažno prisutna u javnom prostoru. Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu obilježila je sedamdeset godina rada, dok je kontinuirani rad Sarajevske filharmonije ponovo otvorio pitanje muzičke infrastrukture.
„Neophodno je da mi dobijemo, da Grad Sarajevo, to je civilizacijsko pitanje, da dobije novu koncertnu dvoranu“, govori Fahrudin Stroil, član Sarajevske filharmonije.
Na savremenoj umjetničkoj sceni, potvrđena je važnost kontinuiteta. U 2025. godini održani su Sarajevo Photography Festival i bijenale SubDokumenta Sarajevo 2025, kao i potpisivanje ugovora za izgradnju Muzeja savremene umjetnosti ARS AEVI.
„Sad mislim da su SubDokumenta ta prekretnica u izlagačkom djelovanju, da je druga linija postala prva linija. E, to je nekako uspjeh angažovanja mene, Saše Bukvića i Radoslava Tadića“, navodi Jusuf Hadžifejzović, kustos bijenala SubDokumenta Sarajevo 2025.
„Kada se muzej ARS AEVI izgradi to će postati vrhunska vječna svjetska atrakcija, muzejska četvrt“, poručio je Enver Hadžiomerspahić, osnivač muzeja Ars Aevi.
Godinu su obilježili važni jubileji, ali i novi projekti. Osam decenija Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine, 75 godina Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, realizovan je 40. Međunarodni festival Sarajevska zima, a Sarajevo je dobilo i novu pozorišnu scenu 071.
„Jedan muzej mora biti osnova, jer je on institucija, i on kao takav ne radi na dnevnom nivou, nego dugoročno odgaja i publiku i kreira politike“, kaže Elma Hašimbegović, direktorica Historijskog muzeja BiH.
„I onda smo dugo pričali o šta bi, šta bi bilo najprikladnije, za ovaj prostor, za teatar u stanu, a i za nešto što mi zovemo alternativni teatar“, naglasio je Senad Alihodžić, osnivač pozorišta 071.
2025. godina pokazala je da kultura opstaje zahvaljujući radnicima u kulturi i publici. Uprkos nedostatku dosljedne kulturne politike, ona je jedan od rijetkih segmenata društva koji dugoročno proizvodi vrijednost.
federalna.ba