Regija u 2025: Politička previranja, protesti, izbori, presude i sankcije

Politička previranja, protesti, izbori, suđenja, sankcije, napredak ka članstvu u Evropskoj uniji, ali i novi sigurnosni savezi obilježili su 2025. godinu u regiji.

Predsjednički izbori održani su u Hrvatskoj, parlamentarni na Kosovu i Albaniji, lokalni u Sjevernoj Makedoniji i nekoliko gradova Srbije, a prijevremeni predsjednički u Republici Srpskoj u Bosni i Hercegovini. Crna Gora je s ciljem da postane članica do kraja 2027, napravila najveći iskorak na putu pridruživanja Evropskoj uniji (EU). Slijedi Albanija, a Sjeverna Makedonija i dalje je blokirana zbog neriješenog spora sa susjedom.

Bosna i Hercegovina je poprište stalnih unutrašnjopolitičkih previranja, dok je Srbija epicentar protesta pokrenutih nakon pogibije 16 ljudi u tragediji u Novom Sadu krajem 2024. Hrvatska prednjači u regiji po ulaganjima u modernizaciju odbranu, dok Slovenija predvodi međunarodni angažman u zaštiti ljudskih prava najugroženijih, poput Palestinaca u Gazi.

Albanija 

Na historijskim parlamentarnim izborima u maju pobijedila je Socijalistička partija Edija Rame četvrti put. Oko 300 hiljada Albanaca iz dijaspore prvi put je imalo pravo da glasa, što se smatra svojevrsnom prekretnicom u albanskim demokratskim procesima. Albanija je do novembra otvorila svih šest tematskih klastera (ukupno 33 poglavlja) u pregovorima s EU-om u samo 13 mjeseci. Cilj vlade je članstvo u EU-u do 2030.

Glavni grad Tirana profilirala se kao sve značajnije regionalno središte, ugostivši u maju 6. samit Evropske političke zajednice (EPC), koji je okupio više 40 lidera na prvom takvom događaju održanom u zemlji Zapadnog Balkana. Samit Procesa Brdo-Brijuni održan je u oktobru u Draču pod pokroviteljstvom albanskog predsjednika Bajrama Begaja s fokusom na evropsku perspektivu regije i provedbu Plana rasta za Zapadni Balkan.

Godinu su obilježili i periodični antivladini protesti. U novembru i decembru demonstranti u Tirani zahtijevali su reforme i izražavali nezadovoljstvo ekonomskom situacijom i korupcijom. U martu, albanska vlada donijela je odluku o jednogodišnjoj zabrani platforme TikTok, što je izazvalo kritike opozicije, koja je to nazvala pokušajem ograničavanja političkog govora u izbornoj godini.

Bosna i Hercegovina 

Duboka institucionalna kriza, sudski procesi protiv visokopozicioniranih dužnosnika, zastoj u reformama na putu ka EU-u te nastojanja diverzifikacije snabdijevanja gasom obilježili su 2025. godinu. Sud Bosne i Hercegovine 1. augusta donio je pravosnažnu presudu kojom je Milorad Dodik, predsjednik entiteta Republika Srpska i lider vladajućeg SNSD-a, osuđen na godinu zatvora i 6 godina zabrane obavljanja javne funkcije zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika. Centralna izborna komisija BiH (CIK BiH) oduzela je mandat Dodiku i raspisala prijevremene izbore za predsjednika RS-a, na kojima je 23. novembra pobjedu proglasio Siniša Karan (SNSD). Nakon žalbe opozicije, CIK je u decembru poništio izbore na 136 birališta, što je dodatno podiglo političke tenzije.

Ovo je uzrokovalo političku i krizu državnih institucija koje su veći dio godine blokirane, a saradnja među članicama vladajuće koalicije (Trojka – SNSD – HDZ) višekratno prekidana, zbog čega nisu usvojeni ključni zakoni (o VSTV-u i sudovima) za napredak ka članstvu EU-u. Optimizam nakon kandidatskog statusa, prerastao je u “stangaciju”, te je Evropska komisija 2025. proglasila “godinom bez reformi”. Osim toga, politička scena se dodatno polarizirala s obzirom na to da zemlju 2026. očekuju opći izbori.

Ministarski forum EU – Zapadni Balkan u oktobru u Sarajevu okupio je ministre pravde i unutrašnjih poslova s ciljem jačanja saradnje u području sigurnosti i vladavine prava. Trideseta godišnjica genocida nad Bošnjacima u Srebrenici obilježena je 11. jula uz komemoraciju u Potočarima i još jednu kolektivnu dženazu. Spomenik “Cvijet Srebrenice” otkriven je sredinom novembra u parku u blizini sjedišta Ujedinjenih nacija u New Yorku.

Krajem godine, uz novi diplomatski angažman SAD-a, aktualizirane su aktivnosti na projektu Južna gasna interkonekcija, koji će BiH osigurati alterantivni pravac snabdijevanja gasom s LNG terminala na otoku Krku, u Hrvatskoj. Cilj diverzifikacije snabdijevanja, uz ostalo, je smanjenje ovisnosti o ruskom gasu.

Crna Gora 

U 2025. profilirala se kao predvodnik u regiji u pregovorima s EU-om, s ciljem da postane punopravna članica bloka od 2028. Istovremeno, sigurnosna situacija usložnjena je incidentima i diplomatskim previranjima. Krajem oktobra incident u podgoričkom naselju Zabjelo ugrozio je diplomatske odnose s Turskom. U napadu nožem povrijeđen je crnogorski državljanin. Vlasti su prvobitno osumnjičile dvojicu turskih državljana, koji su kasnije pušteni jer je utvrđeno su u vrijeme incidenta bili na drugom mjestu.

Reakcija vlasti na incident i ishitreni potez vlade u vidu suspenzije bezviznog režima s Turskom, doveli su do serije napada usmjerenih protiv turskih državljana i njihovog boravka u Crnoj Gori. Diplomatskim naporima obje zemlje, bezvizni režim je ponovo uspostavljen krajem decembra.

Najavljeno je da će Crna Gora biti domaćin Samita EU – Zapadni Balkan 2026.

Hrvatska 

Uz nastavak ulaganja u modernizaciju odbrane, jedna od ključnih odluka hrvatske Vlade je uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja. Članica EU-a i NATO-a potpisala je u decembru u Parizu i Berlinu ugovore o nabavci 18 francuskih haubica Caesar, 44 tenka Leopard 2A8, što je uz ranije kupljene polovne avione Rafale svrstava u među države regije sa sve ozbiljnijim ulaganjima u odbranu.

U martu je u Tirani s Albanijom i Kosovom formalizirala stratešku obrambenu saradnju kroz deklaraciju o jačanju vojnih sposobnosti, razmjeni obavještajnih podataka, podške i stručne pomoći Kosovu na putu ka euroatlantskim integracijama. Krajem godine, ta saradnja konkretizovana je najavom proizvodnje oklopnog vozila "Shota" gdje bi Kosovo i Albanija predvodili projekat uz operativno i stručno učešće Hrvatske. Saradnja je izazvala oštre reakcije vlasti u Srbiji.

SDP-ovac Zoran Milanović osvojio je drugi mandat predsjednika Hrvatske u na izborima početkom januara, pobijedivši protukandidata Dragana Primorca, kojeg je podržavao vladajući HDZ.

Srbija 

Godinu na unutrašnjem planu obilježio je građanski bunt potaknut pogibijom 16 ljudi u obrušavanju nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu krajem 2024. Protesti su u julu i augustu eskalirali u nasilne sukobe s policijom i pristalicama vlasti u 30-ak gradova. Uprkos tome, SNS predsjednika Aleksdandra Vučića odnio je pobjede na lokalnim izborima u Zaječaru, Mionici i Negotinu.

Na vanjskopolitičkom planu Srbija balansira između “strateškog partnerstva” s Rusijom i odnosa s EU-om, odbijajući uvođenje sankcija Rusiji zbog rata u Ukrajini. Njen evropki put je u zastoju, bez otvaranja novih pregovaračkih poglavlja. Predsjednik Aleksandar Vučić bojkotovao je samit EU – Zapadni Balkan u decembru u Briselu.

U septembru Srbija je najavila pokretanje strateškog dijaloga sa SAD-om, čime su odnosi podignuti na najviši nivo u posljednjih nekoliko decenija.

U oktobru se suočila s američkim sankcijama zbog ruskog udjela u vlasništvu Naftne industrije Srbije (NIS), a jedina državna rafinerija u Pančevu je zaustavljena jer je sirova nafta prestala stizati hrvatskim naftovodom Janaf. Ipak, do 31. marta 2026. produžen je ugovor s ruskim Gaspromom o snabdijevanju gasom.

Kompanija Affinity Partners Jareda Kushnera krajem godine zvanično se povukla iz planiranog projekta izgradnje luksuznog hotelsko-stambenog kompleksa na mjestu nekadašnjeg Generalštaba Vojske Jugoslavije u Beogradu.

Kosovo 

Političku 2025. obilježili su prijevremeni izbori, institucionalna kriza i strateško jačanje obrambenih saveza.

Na prijevremenim parlamentarnim izborima 28. decembra, drugim u 2025, Pokret Samoopredjeljenje Albina Kurtija proglasio je pobjedu sa skoro 50 posto osvojenih glasova. Rezultat se smatra krajem višemjesečnog političkog zastoja i omogućuje Kurtiju potencijalno samostalno formiranje vlade.

Ovome je prethodila višemjesečna institucionlana blokada nakon izbora u februaru zbog nemogućnosti postizanja koalicionog dogovora o predsjedniku Skupštine što bi omogućilo formiranje izvršne vlasti.

Jesenski lokalni izbori su dodatno produbili jaz između vlasti i opozicije u Prištini i većim gradovima, dok je Srpska lista osvojila načelnička mjesta u svih 10 opština sa srpskom većinom.

Odnosi Kosova i Srbije u 2025. obilježeni su potpunim zastojem u dijalogu i napetostima na sjeveru Kosova. Predstavnici EU i NATO-a ocijenili su godinu kao razdoblje bez napretka u normalizaciji. Kosovske vlasti su zatvorile nekoliko "paralelnih institucija" (finansijske institucije i pošte) povezanih s Beogradom, što je izazvalo protest lokalnih Srba i kritike međunarodne zajednice. Srbija je otvaranje novog mosta u Mitrovici u augustu proglasila "političkim trikom" koji ugrožava mir.

EU je u decembru donio odluku o ukidanju sankcija Kosovu iz 2023., nakon održavanja lokalnih izbora i povratka predstavnika Srpske liste u institucije.

Unatoč podršci, SAD je u septembru privremeno suspendirao strateški dijalog s Kosovom zbog postupaka vlade u Prištini koji su povećali nestabilnost na sjeveru zemlje.

Osim obrambenog protokola između Kosova, Albanije i Hrvatske u martu, 2025. godinu obilježila je modernizacija Kosovskih sigurnosnih snaga (KBS) značajnim ulaganjima vlade. Godišnji budžet ministarstva odbrane iznosio je 208 miliona eura, a procjene govore da je time dostignut NATO standard od 2 posto BDP. Godina je obilježena nabavkom sofisticiranog protuoklopnog i bespilotnog naoružanja.

Sjeverna Makedonija 

Zemlju je u martu potresao katastrofalan požar u diskoteci u Kočanima u kojem je poginulo više od 60 osoba, što je izazvalo masovne proteste i zahtjeve za ostavkama u vladi.

U oktobru i novembru na lokalnim izborima pobijedio je vladajući VMRO-DPMNE, osvojivši gradonačelnička mjesta u 55 od 81 općine, uključujući Skoplje.

Sjeverna Makedonija se suočava s nastavkom zastoja u procesu pridruživanja EU-u uzrokovanog bilateralnim sporom s Bugarskom oko ustavnih promjena, što je polariziralo i političku scenu.

Vlada premijera Hristijana Mickoskog ostala je pri stavu da neće provesti ustavne promjene radi uključivanja bugarske manjine u Ustav bez garancija da je to posljednji uslov Bugarske.

Slovenija 

Politička scena Slovenije obilježena je značajnim aktivnostima na međunarodnom planu, pripremama za parlamentarne izbore 2026. te važnim referendumom.

Kao nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, 1. decembra preuzela je jednomjesečno rotirajuće predsjedavanje Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda (VSUN) gdje je pokrenula važne inicijative poput potvrde podršci suverenosti, teritorijalnom integritetu i multietničnosti Bosne i Hercegovine. Jedan je od najaktivnijih zagovornika prekida vatre u Gazi.

U junu je u ime 10 nestalnih članica predložila rezoluciju kojom se zahtijevao hitan i bezuvjetan prekid vatre, oslobađanje talaca i nesmetan pristup humanitarnoj pomoći. Rezolucija je dobila 14 od 15 glasova, a blokirana je vetom SAD-a. Podržala je Rezoluciju 2803 SAD-a o stabilizaciji Gaze i provedbi mirovnog plana. Slovenski predstavnici u UN-u oštro su osudili izraelske napade na škole, bolnice i UNRWA-ine objekte, pojavu gladi i pozivali na prestanak prisilnog raseljavanja Palestinaca i sprečavanja genocida u Gazi, ističući da su Gaza, Zapadna obala i Istočni Jerusalem nedjeljiva cjelina palestinske države pod upravom Palestinske samouprave.

Slovenci su 23. novembra na referendumu oborili zakon o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života. Zakon je usvojio parlament nekoliko mjeseci ranije i tim potezom polarizirao javnost, zbog čega je opozicija pokrenula izjašnjavanje putem referenduma. Da je zakon stupio na snagu, Slovenija bi se pridužila malom broju evropskih zemalja među kojima su Nizozemska, Belgija, Luksemburg, Austrija, Španija.

Bledski strateški forum u septembru, 20. po redu vodeća diplomatska konferencija u regiji, okupio je brojne svjetske lidere radi rasprave o globalnim krizama i budućim izazovima Evrope.

Na unutrašnjopolitičkom planu počela su politička preslagivanja za parlamentarne izbore 2026., a vlada Roberta Goloba najavila je plan o postepenom povećanju izdvajanja za obranu na 3 posto BDP-a u idućih 5 godina, što predstavlja značajan zaokret u sigurnosnoj politici ove članice EU-a i NATO-a. ​​​​​​​

federalna.ba/AA