"Razbijanje šutnje": Francuz se izvinio zbog uloge porodice u transatlantskom ropstvu

Muškarac star 86 godina uputio je, kako se vjeruje, prvu formalnu ispriku u Francuskoj zbog uloge svoje porodice u transatlantskom ropstvu.

Pierre Guillon de Prince, čiji su preci iz Nantesa – nekada najveće francuske luke za trgovinu robljem – bili brodovlasnici koji su prevezli oko 4.500 porobljenih Afrikanaca i posjedovali plantaže na Karibima.

Poziv na suočavanje s prošlošću

Guillon de Prince izjavio je da i druge francuske porodice moraju suočiti sa svojom historijskom povezanošću s ropstvom, te da država treba učiniti više od simboličnih gesti, uključujući i reparacije.

„Suočen s porastom rasizma u našem društvu, osjetio sam odgovornost da ne dopustim da ova prošlost bude izbrisana“, rekao je.

Događaj u Nantesu

Ispriku je uputio na skupu u Nantesu, uoči inauguracije replike jarbola broda visoke 18 metara, zajedno s Dieudonnéom Boutrinom, potomkom porobljenih ljudi s karipskog otoka Martinique.

Njih dvojica sarađuju u udruženju Coque Nomade Fraternité, koje se bavi „razbijanjem šutnje“ o ropstvu, a istaknuli su da će jarbol služiti kao „svjetionik čovječnosti“.

Boutrin (61) je rekao: „Mnoge porodice potomaka trgovaca robljem ne usuđuju se govoriti iz straha od otvaranja starih rana i ljutnje. Pierreova isprika je hrabar čin.“

Razmjere transatlantskog ropstva

Od 15. do 19. stoljeća najmanje 12,5 miliona Afrikanaca bilo je oteto i prisilno transportirano, uglavnom evropskim brodovima. Francuska je trgovala s oko 1,3 miliona ljudi.

Francuska je 2001. godine priznala transatlantsko ropstvo kao zločin protiv čovječnosti, ali, kao i većina evropskih zemalja, nikada nije formalno uputila ispriku za svoju ulogu.

Politički i međunarodni kontekst

Tokom mandata predsjednika Emmanuela Macrona proširen je pristup arhivima o francuskoj kolonijalnoj prošlosti. Prošle godine najavio je formiranje komisije za proučavanje odnosa Francuske i Haitija, bez spominjanja reparacija.

Prošlog mjeseca Francuska je bila suzdržana u Ujedinjenim nacijama prilikom glasanja o rezoluciji kojom se ropstvo proglašava „najvećim zločinom protiv čovječnosti“ i poziva na reparacije.

Isprike institucija zbog ropstva

Godine 2025. organizacija Lloyd’s Register izvinila se zbog svoje uloge u trgovini porobljenim Afrikancima, naglašavajući važnost priznavanja te prošlosti.

Ova organizacija nije povezana s Lloyd’s of London, koji se izvinio za svoju ulogu u ropstvu 2020. godine.

Iste godine i Banka Engleske izvinila se zbog povezanosti nekih svojih bivših guvernera i direktora s trgovinom robljem, te obećala uklanjanje njihovih statua i slika iz javnog prostora.

Naslijeđe ropstva u Britaniji

Najmanje 25 guvernera i direktora Banke Engleske iz 18. i 19. stoljeća bilo je povezano s vlasništvom nad robovima ili trgovinom robljem, prema istraživanju Univerziteta u Londonu.

Iako je trgovina robljem ukinuta u Britanskom carstvu 1807. godine, ropstvo je u potpunosti ukinuto tek 1833.

Britanska vlada tada je isplatila 20 miliona funti odštete bivšim vlasnicima robova – ogroman iznos koji je otplaćen tek 2015. godine, prenosi The Guardian.

federalna.ba