Raste pritisak na Grenland

U Bijeloj kući danas se održava sastanak koji bi mogao odrediti budućnost Grenlanda. Američki potpredsjednik Džej Di Vens domaćin je ministrima vanjskih poslova Danske i Grenlanda a u fokusu razgovora je budućnost najvećeg svjetskog ostrva.

Sastanak dolazi u jeku prijetnji predsjednika Donalda Trumpa da će preuzeti kontrolu nad tim arktičkim otokom. Grenlandski premijer izjavio je da bi njegov narod, ako bi morao birati, izabrao Dansku umjesto SAD-a. Na suzdržanost poziva i premijerka Danske.

Diplomatska kriza oko Grenlanda se intenzivira. Dok američki predsjednik Donald Tramp (Trump) ne odustaje od ideje da zauzme Grenland na ovaj ili onaj način, dovodeći u pitanje temelje NATO saveza, žitelji najvećeg otoka na svijetu poručuju da biraju Dansku:

Premijer Grenlanda Jens Frederik Nilsen izjavio je da bi njegov narod, ako bi morao birati, izabrao Dansku umjesto Sjedinjenih Američkih Država. Na tu njegovu tvrdnju danas je arogantno reagovao američki predsjednik Donald Tramp:

 „Pa... to je njihov problem. Ne slažem se s njima. Ne znam ko je on. Ne znam ništa o njemu. Ali to će biti veliki problem za njega.“

Premijerka Danske Mette Frederiksen, rame uz rame s grenlandskim kolegom, poručila je na konferenciji za medije da bi američka vojna akcija značila kraj transatlantskog odbrambenog saveza:

„Tražimo dijalog i tražimo saradnju. Ne tražimo sukob, ali je naša poruka jasna. Grenland nije na prodaju. To smo jasno dali do znanja od početka, kao što smo na samom početku Amerikancima jasno rekli, ako je u pitanju sigurnost Grenlanda, onda mnogo više možemo učiniti zajedno.“

Ovaj stav snažno je podržala Francuska, čiji je ministar vanjskih poslova Žan Noel Baro (Jean-Noel Barrot) danas potvrdio da će Francuska 6. februara otvoriti konzulat na Grenlandu, kako je i planirano prošle godine.

„U svakom slučaju, Grenland nije na prodaju, budući da je premijer Grenlanda sinoć vrlo snažno, jasno i smireno izrazio da Grenland ne želi biti u vlasništvu, pod upravom ili integriran od strane Sjedinjenih Američkih Država. Grenland je izabrao Dansku, NATO i Uniju kakva je bila. U suprotnom, kupovina Grenlanda bi izgledala očigledno vrlo neprimjereno za članicu NATO-a, ovog sigurnosnog saveza koji gotovo 80 godina povezuje Sjevernu Ameriku s Evropom.“

Predsjedavajući Predstavničkog doma američkog Kongresa Majk Džonson (Mike Johnson) odbacio je danas mogućnost vojne intervencije na Grenlandu:

„Mislim da niko ozbiljno to ne razmatra. Mislim da to nije bila tema nijednog brifinga na kojem sam bio, a idem na sve njih. Mislim da su ovo kreirali mediji. Da, bili smo vrlo jasni. Mislim, članak je jasan, nema objave rata za Grenland. Postoji američki interes za Grenland, u smislu nacionalne sigurnosti, ključnih minerala i slično. To jeste ozbiljno područje u smislu naše utrke s Kinom i Rusijom.“

U međuvremenu, danski turistički otok Bornholm, smješten u Baltičkom moru, priprema se za slučaj napada. Posljednjih mjeseci na otok je stiglo više vojnika, u vojnoj bazi grade se novi hangari, a prošle sedmice raspoređeno je 11 novih oklopnih vozila namijenjenih odvraćanju bilo kakvog pokušaja invazije. Dok Danska jača odbranu svoje najistočnije tačke, zbog prijetnje iz 300 kilometara udaljene Rusije, istovremeno se suočava s pritiskom svog najbližeg saveznika, Sjedinjenih Država. Zbog ove dvostruke prijetnje, Danska i njena dva otoka, mali Bornholm i najveći na svijetu - Grenland, prvi put u 80 godina našli su se ugroženi s obje strane.