Radnici BHRT-a poručuju: Ako će biti crno na ekranu, onda je crno za sve koji koriste predajnike BHRT-a

Prilog: Maida Alić

Februar je crvena linija, ili će se iznaći rješenje problema ili će biti crno na ekranu, ali onda je crno za sve koji koriste predajnike

BHRT-a, poručuju radnici iz Sivog doma koji su na izmaku snage i rubu egzistencije. Mnogi odlaze u penziju ali odlaskom ostaju bez primanja jer doprinosi im nisu uplaćeni. Teška srca odlučuju se na tužbe.

Alden Hadžagić 40 godina je radio u trafostanici u RTV domu, visokonaponskom postrojenju opasnom po život. Do povećanja minimalca, ukupna primanja mu nisu prelazila hiljadu maraka. Šestog novembra prošle godine okončao je radni vijek te otišao u zasluženu penziju. Ali od tada do danas je bez ikakvih primanja. 

„Kada sam otišao da vidim stanje u PIO, onda sam vidio da mi 10 godina staža nije uplaćeno. Predao sam dokumente u nadi da ću možda dobiti bilo kakvo rješenje dok se to ne riješi, međutim, oni su mi rekli da ja moram čekati tri godine, da navršim 65 godina, da bi dobio neku minimalnu penziju. Nakon toga, ja sam odlučio da tužim firmu. Dobio sam sudski spor, čeka se prirodna naplata. Nažalost, sudinica je na odmoru i to će biti otprilike potpisano za 20-ak dana. Meni su u PIO rekli ako dobijem penziju u sedmom, osmom mjesecu, to će biti 'puna šaka brade'. Ja sam od novembra bez ikakvih primanja.“

Kao i svaki radnik koji odlazi u penziju, i Hadžagić ima pravo na otpremninu, ali mu je rečeno da nema para i da je osmi na spisku za isplatu. Za sve krivi menadžment:

„Znači da nije u stanju platiti 10 godina nijedan doprinos. Zamolio bih gospodina Belmina (Karamehmedovića)  i njegove saradnike da javno objave svoj status u PIO. Iz pouzdanih izvora znam da se nekima podobnim sve redovno uplaćuje, a nama, koji smo sitna raja, ništa.“

Da je uplata doprinosa gorući problem, upozoravaju i iz Sindikata uposlenika BHRT-a. Predsjednica Merima Kurtović Pašalić:

„Ne može se ničim opravdati da se pošalje čovjek u zasluženu penziju, koji je proveo radni vijek ovdje, ostavio, da tako kažem, svoje kosti, jer su mahom nam ljudi i bolesni i ima hroničnih bolesnika i svega i onda ode u penziju, a nema od čega da živi. To je prestrašno. Pored toga, neizvjesne su nam i male plaće, 60% naših uposlenika ima 1.000 maraka plaću, a onih 20-30% jedva 100-200 maraka veću.“

Sivilo zgrade prelilo se i u unutrašnjost. Uvjeti u kojima se radi nepojmljivi su za 21. vijek. Iako ne znaju šta ih čeka u budućnosti, novinari, snimatelji, lektori, spikeri i sve drugo osoblje, rade kao da se ništa ne dešava. Ermina Hrustemović je dugogodišnja urednica u Informativnom programu BHR1:    

„Ovo tako dugo traje da smo se mi postepeno kroz decenije rada u teškim uvjetima u BHRT-u nekako navikli, nekako smo kao skuhana žaba lagano se privikavali na loše stare kompjutere, tehničke uvjete, mikrofone, slušalice, miševe i sve ono što uz to dolazi, režijsko-studijske prostore koji su iz ranih 80-ih godina i koji se poslije toga nisu obnavljali. Evo u zadnje vrijeme penjemo se ovim uzaludnim stepenicama u zgradi koja ima tri četiri treća sprata. To je vrlo teško, mi nekad zaista i posustanemo. Međutim, bez obzira na sve, mi radimo onako kako smo naučili, radimo za građane Bosne i Hercegovine tako da, kad se potpišemo ispod tih vijesti, dnevnika, emisija, zapravo smo ponosni na sebe, odnosno stojimo iza sadržaja koji smo plasirali.“

Februar je crvena linija, kaže Kurtović Pašalić:

„Dakle, februar je crvena linija gdje će ili biti crno na ekranu, ali onda crno za sve. Ako predajnici javnog servisa Bosne i Hercegovine stanu, stat će i Radio-televizija Federacije i TVSA, koja je u Sivom domu, ali isto tako i svi oni koji su na tim predajnicima, a to su Oružane snage Bosne i Hercegovine, IDEEA, Granična policija, kablovska televizija, internet provajderi... Ljudi moraju da shvate da je RTV predajnik, o kojem po zakonu vode brigu uposlenici BHRT-a, signal i prozor u svijet. Ljudi mogu u svojim kućama gledati što žele, slušati koji god žele radio program, gledati televizijske emisije, ali taj signal im omogućavaju uposlenici BHRT-a, koji imaju mizerne plaće i koji su na rubu egzistencije.“

Federalna radio-televizija također očekuje pozitivno rješenje za BHRT, jer svako drugo će se reflektirati i na njeno poslovanje. Upravni odbor, Uprava, Sindikat i radnici iskazuju podršku. Predsjednik Sindikata uposlenika Federalne radio-televizije Ivica Pjanić:

„Pozivamo sve nadležne da nađu najžurnije rješenje vezano za trenutnu situaciju na BHRT-u. Istovremeno, pozivamo javnost i nadležne da ni u kojem slučaju cijela problematika krize ne bude riješena na način da se to radi isključivo preko leđa uposlenika Radio-televizije Federacije BiH. Dakle, potpuno smo svjesni da kriza u kojoj se našao BHRT na određeni način stavlja u određenu sferu rizika i radnike Radio-televizije Federacije BiH, odnosno funkcioniranje naše kuće. Dakle, mi, kao što znamo svi i kao što naša javnost zna, funkcioniramo kao dio jednog zajedničkog sistema i apsolutno jedni drugima smo uvijek oslonac.“

Ove sedmice stavove u vezi sa BHRT-om iznijeli su i Predsjedništvo BiH i nadležne parlamentarne komisije. Resorni državni ministar kaže, ja mogu predložiti rješenje, ali ne znam hoće li biti izglasano. Visoki predstavnik Kristijan Šmit poručuje - odgovornost leži na onima čiji je posao da riješe ovo pitanje. Radnici državnog javnog servisa, njih 780, na ivici su strpljenja i u strahu hoće li dobiti narednu plaću.