Radičević o mađarskom povlačenju veta: To jeste znak promjene, ali ne suštinski zaokret

Postizborna dešavanja u Mađarskoj i Slovačkoj, kao i ponovno uspostavljanje isporuke ruske nafte kroz naftovod Družba, otvorili su brojna pitanja o političkim promjenama unutar Evropske unije i odnosima prema Rusiji i Ukrajini. O tome je govorio vanjskopolitički komentator Nenad Radičević.

Radičević ističe da povlačenje mađarskog veta na evropske odluke jeste signal određene promjene, ali ne i suštinski zaokret u politici.

„To jeste na neki način znak promjene, ali suštinski to je bilo i ranije obećanje Viktora Orbana i Roberta Fica, koji su zajedno blokirali ovu odluku. Sada je očigledno da je Orban procijenio da nema smisla dalje insistirati na blokadi“, kazao je Radičević.

Naglašava da je politički kontekst u Mađarskoj imao ključnu ulogu u toj odluci.

„Postalo je jasno da je pitanje vremena kada će doći do promjene vlasti u Budimpešti, pa je i sam Orban odlučio da ne ulazi u direktan sukob sa ostalim članicama Evropske unije, već da se povuče iz procesa odlučivanja“, istakao je.

Dodaje da je izostanak Orbana sa samita EU bio strateški potez.

„Na taj način izbjegao je situaciju da bude preglasan ili politički izolovan. To je bio način da se odluka donese bez njegovog otvorenog protivljenja“, rekao je Radičević.

Govoreći o jedinstvu Evropske unije, Radičević smatra da ono postoji samo u određenim pitanjima.

„Kada je riječ o Ukrajini i sankcijama Rusiji, postoji visok stepen saglasnosti. Međutim, kada govorimo o Izraelu, tu su podjele duboke i dugotrajne“, naglasio je.

Posebno ističe ulogu pojedinih država članica.

„Njemačka, Austrija i Holandija već dugo zauzimaju pozicije koje sprječavaju donošenje konkretnih mjera protiv Izraela. Čak i kada postoje određene kritike, one ostaju na nivou retorike“, pojasnio je.

Radičević smatra da promjene u Mađarskoj neće značajno utjecati na politiku EU prema Izraelu.

„Mađarska nije bila jedina koja je blokirala takve inicijative. Ključnu ulogu imaju najveće i najutjecajnije države unutar Unije, prije svega Njemačka“, rekao je.

Dodaje da je mehanizam odlučivanja dodatna prepreka.

„U vanjskoj politici EU sve odluke se donose konsenzusom svih 27 članica, što znači da je dovoljno da jedna ili nekoliko država budu protiv da bi se odluka blokirala“, istakao je.

federalna.ba