Projekt koji treba smanjiti ovisnost o ruskom gasu i dalje stoji
Projekt Južna interkonekcija i dalje stagnira. Planovi i preuzete obaveze ne realiziraju se predviđenom dinamikom. Pitanje raspolaganja državnom imovinom, bez kojeg nema izgradnje plinovoda, još nije riješeno, a nije ratificiran ni međudržavni sporazum potpisan s Hrvatskom.
Istekao je i rok u kojem je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine trebala potpisati ugovor s američkim investitorima. U međuvremenu, projekt je zasjenila rasprava o izboru novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Sporazum potpisan, realizacija čeka
Dubrovnik, 28. april. Delegacije Bosne i Hercegovine i Hrvatske, zajedno s investitorima, potpisale su sporazum za strateški i višemilionski projekt. Početni optimizam brzo je zamijenio poznati bh. režim čekanja i odgađanja. Tako, potpisani sporazum još nije ratificiran, a istekao je i rok u kojem je Vlada Federacije trebala potpisati ugovor s investitorima.
Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić (SDP) kazao je da prije ispunjavanja svih uvjeta nema smisla ulaziti u nove obaveze.
„Iluzorno je da potpisujemo nekakve ugovore koji će obavezivati nas ili njih prije nego što riješimo sve tehničke probleme, dok ne riješimo pitanje državne imovine i mogućnosti da nakon tog potpisivanja ugovora uđemo u proces izdavanja urbanističkih i građevinskih dozvola“, rekao je Nikšić.
Državna imovina ostaje prepreka
Pitanje državne imovine je nepromijenjeno. Niti ima dogovora na domaćem terenu, a rješenje nije došlo niti iz OHR-a. Iako je jasno da cijevi novog gasovoda ne mogu biti postavljene prije usvojenja zakona o državnoj imovini.
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković (NiP) istakao je da je pitanje državne imovine prepreka za realizaciju brojnih važnih projekata.
„Najveća barijera je status državne imovine, koja je prepreka za rješavanje i drugih velikih projekata u Bosni i Hercegovini i koja se mora što prije rješavati. Zato apelujem na sve naše prijatelje i partnere, domaće i vanjske, da što prije prionemo poslu i riješimo pitanje raspolaganja državnom imovinom“, poručio je Konaković.
Politika usporila realizaciju
Koliko projekt stagnira zbog sporih poteza domaćih aktera, toliko utječu i interesi američke administracije. Ostavka Christiana Schmidta na poziciju visokog predstavnika, uz jasne naznake na američki pritisak za rješavanje državne imovine, čini se, promijenila je američke prioritete.
Gas je ostao u drugom planu, a težište je prebačeno na bitku za vodeću poziciju OHR-a.
Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Dragan Čović (HDZBiH) smatra da je trenutno teško govoriti o napretku projekta bez prethodnog rješavanja političkih pitanja.
„Bojim se da je američka administracija zauzeta potpuno drugim temama u odnosu na ono što je nama prioritet. Tek nakon tog potpisa ugovora s partnerima i prikupljanja novca možemo razgovarati o našem dijelu ratificiranja sporazuma“, izjavio je Čović.
Predsjednica Naše stranke Sabina Ćudić navodi da se pitanje zatvaranja OHR-a ne može vezivati isključivo za zakon o državnoj imovini.
„Ostavljaju prostora za sumnju u onom kontekstu gdje smo već ranije identificirali određeni pritisak na proces zatvaranja Ureda visokog predstavnika nakon nečega što oni smatraju dovoljnim uvjetom, a to je Zakon o državnoj imovini. Uvjeti za zatvaranje Ureda visokog predstavnika apsolutno nisu time ostvareni. To je, prije svega, politički razlog zbog kojeg smatram da je ta politika trenutno Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini neproduktivna“, rekla je Ćudić.
Gas neće brzo poteći
Direktno se to odražava na implementaciju projekta jer tempo diktira politika i interesi širokog spektra. A aktuelne okolnosti nisu obećavajuće da će plin s juga poteći do kraja sljedeće godine.
Čović upozorava da izgradnja ovakvog sistema zahtijeva višegodišnji period.
„Ta instalacija, morate biti vrlo jasni oko toga, ja ću vam to kazati kao osoba koja se tehnički razumije, ne može biti napravljena za narednih pet, šest, sedam godina. Kako mi radimo, ne može ni za 27, ali ako bismo se uozbiljili, realno bi bilo za pet, šest godina napraviti“, rekao je Čović.
Toliko vremena Bosna i Hercegovina nema jer već od prvog januara 2028. godine Evropska unija obustavlja isporuku ruskog gasa o kojem naša država ovisi. A od 170 kilometara novog gasovoda u Bosni i Hercegovini nema još niti prve cijevi, niti naznake kada će je biti.
federalna.ba
Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.