Prijedlog zakona o regulatoru električne energije i dalje na čekanju - predmet spora je sjedište: Brčko distrikt ili Mostar

Prijedlog zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije u Bosni i Hercegovini i dalje je na čekanju, uprkos činjenici da je 1. januara počela počela primjena CBAM-a, mehanizma koji reguliše emisije ugljendioksida u međunarodnoj trgovini, omogućavajući zemljama Evropske unije da naplaćuju karbonski porez za proizvode iz zemalja izvan Unije, proizvedene s visokim emisijama CO2. Predmet spora je sjedište budućeg regulatora, Brčko distrikt ili Mostar.

Prijedlog zakona koji je usvojio Predstavnički dom uvodi niz konkretnih promjena i poboljšanja, naročito u pogledu otvaranja tržišta električne energije, povezivanja sa evropskim tržištem i povećanja transparentnosti u snabdijevanju. Time se stvara osnov za osnivanje berze električne energije u Bosni i Hercegovini, odnosno slobodnije formiranje cijena, veća konkurencija među dobavljačima i dugoročno, povoljnije opcije za građane i privredu. Zakon, međutim, treba da usvoji i Dom naroda, ali ne može dospjeti na dnevni red zbog spora oko toga hoće li sjedište regulatora biti u Mostaru ili Brčkom. Naime, poslanici su usvojili zakon s amandmanima, od kojih jedan podrazumijeva sjedište regulatora u Brčko distriktu, dok je prijedlog koji je u proceduru uputilo Vijeće ministara predviđao sjedište u Mostaru.

Posljednja sjednica Doma naroda prekinuta je zbog nedostatka kvoruma, kada su delegati pokušali, među ostalim, i ovu tačku uvrstiti u dnevni red. Posljedice su ozbiljne, od gubitka konkurentnosti do rasta cijene struje. Uvođenjem CBAM-a, Bosna i Hercegovina mora plaćati porez na izvoz cementa, čelika, željeza, aluminija i mineralnih gnojiva, ali u našem slučaju i električne energije. Potpredsjednik Vanjsko-trgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković upozorava da će kasnije biti oporezovani i svi proizvodi koji sadrže neku od tih komponenti, te da će BiH izgubiti na konkurentnosti. U Zajedničkoj komisiji za ekonomske reforme i razvoj zabrinuti su zbog rasta cijene električne energije. Zbog propusta vlasti da usvoji ovaj zakon, na što je Evropska unija upozoravala još prije četiri godine, bh. ekonomija će trpjeti ozbiljne gubitke, a konačni ceh ponovo će plaćati građani.