Prijatelji Zapadnog Balkana: Nema prečica do EU, ali je moguća djelimična integracija

Šefovi diplomatija zemalja članica grupe Prijatelji Zapadnog Balkana saglasili su se danas u Bratislavi da Evropska unija ne smije gubiti vrijeme u aktuelnim geopolitičkim turbulencijama te da proces proširenja mora biti nastavljen bez prečica, isključivo na osnovu ispunjavanja kriterija.

Istovremeno, naglašeno je da bi proces mogao biti ubrzan kroz djelimičnu integraciju zemalja kandidata u pojedine evropske strukture i prije punopravnog članstva.

Marta Kos: Potrebni novi modeli integracije

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos izjavila je da reforme zahtijevaju vrijeme, ali da trenutne geopolitičke okolnosti ne dozvoljavaju odlaganja.

„Proširenje ostaje proces zasnovan na kriterijima. Ali da bi zemlje napredovale, moraju provesti reforme, a svi znamo da reforme zahtijevaju vrijeme koje u današnjim nestabilnim geopolitičkim okolnostima nemamo luksuz da trošimo. Zato moramo tražiti nove modele integracije koji će omogućiti našim susjedima da se brže i dublje integrišu u evropske strukture čak i prije punopravnog članstva“, kazala je Kos.

SEPA i roaming kao primjeri djelimične integracije

Na konferenciji za novinare, Kos i slovački ministar vanjskih poslova Juraj Blanár naveli su nekoliko primjera ubrzanog uključivanja kandidatskih zemalja u evropske sisteme.

Kao primjeri navedeni su evropski sistem plaćanja SEPA, kojem su već pristupile Crna Gora, Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija, kao i proces uključivanja zemalja regiona u evropski roaming sistem, na kojem EU intenzivno radi.

„Ako želimo podržati proevropske snage u zemljama kandidatima, građani moraju vidjeti konkretne rezultate evropskog puta. Proces evropskih integracija ide na dva kolosijeka – kroz ispunjavanje kriterija, ali i kroz mogućnost djelimične integracije nakon provedbe određenih reformi“, dodala je Kos.

Blanár: Nema mjesta za dvostruke standarde

Blanár je istakao da u procesu proširenja ne smije biti dvostrukih standarda, posebno kada je riječ o zemljama Zapadnog Balkana kojima je članstvo u EU obećano još prije dvije decenije.

„U fondovima za rast Zapadnog Balkana nalazi se šest milijardi eura. To je prostor gdje možemo bolje iskoristiti sredstva kako bismo se kvalitetnije povezali i pripremili zemlje kandidate za evropske integracije“, rekao je Blanár.

Dodao je da postoji bojazan da je do sada iskorišteno premalo vremena i sredstava te pozvao na brže i efikasnije korištenje dostupnih fondova.

Bosna i Hercegovina važna za stabilnost regiona

Govoreći o regionu, Blanár je naveo da i zemlje sa složenim političkim i historijskim okolnostima, poput Bosne i Hercegovine, imaju kapacitet da koriste evropske fondove i pripreme se za članstvo.

Kos je dodatno upozorila na sigurnosni značaj Zapadnog Balkana za Evropsku uniju.

„Ne možemo dozvoliti rast nesigurnosti u našem susjedstvu. Ako mi ne integrišemo naše susjede, to će učiniti neko drugi. U sadašnjim geopolitičkim okolnostima drugi akteri mogu to iskoristiti protiv Evropske unije, kao što Rusija radi u Bjelorusija koristeći migrante kao sredstvo pritiska na EU“, upozorila je Kos.

Crna Gora moguća nova članica EU do 2030.

I Kos i Blanár ocijenili su da bi prva polovina 2030-ih godina mogla predstavljati prekretnicu u procesu proširenja.

Blanár je izjavio da bi Crna Gora mogla postati 28. članica Evropske unije, dok je Kos navela da su pojedine zemlje sebi postavile cilj da do tada završe kompletan pristupni proces i postanu punopravne članice EU.

Tokom posjete Bratislavi, Marta Kos sastala se i sa slovačkim premijerom Robertom Ficom.

federalna.ba/Beta