Pregovori u Kataru pod sjenom eskalacije: Novi američki udari na Iran potresli krhko primirje
Američke snage izvele su nove udare na ciljeve na jugu Irana, čime je dodatno poljuljano ionako krhko sedmosedmično primirje između Washingtona i Teherana. Iako su obje strane nastojale umanjiti značaj najnovije eskalacije i istovremeno slale poruke da pregovori nisu propali, događaji na terenu pokazuju da je situacija na Bliskom istoku i dalje izuzetno nestabilna, javlja Reuters.
Hormuški moreuz u centru pregovora: SAD traži stabilnost, Iran razmatra nove uslove plovidbe
Prema saopćenju američke Centralne komande (CENTCOM), mete napada bile su lokacije za lansiranje projektila, kao i plovila za koja Washington tvrdi da su pokušavala postaviti mine u strateški važnom Hormuškom moreuzu. Američka vojska insistira da se radi o „odbrambenoj akciji“, a ne o formalnom prekidu primirja s Iranom.
Kapetan američke mornarice Tim Hawkins izjavio je da CENTCOM „nastavlja braniti američke snage uz istovremeno pokazivanje suzdržanosti tokom aktuelnog primirja“. Time je Bijela kuća pokušala poslati signal da Washington i dalje ostavlja prostor za diplomatsko rješenje uprkos novim vojnim operacijama.
S druge strane, iranski mediji izvještavaju o ljudskim žrtvama. Portal Tabnak, koji se smatra bliskim bivšem komandantu Revolucionarne garde Mohsenu Rezaeiju, objavio je da su u američkim napadima poginula četvorica pripadnika Revolucionarne garde. Iranska državna televizija prenijela je i informacije o eksplozijama u blizini Bandar Abbasa, ključnog grada na obali Hormuškog moreuza u kojem se nalaze vojna luka i aerodrom dvojne namjene.
Nedugo nakon toga iranska novinska agencija Mehr pokušala je smiriti situaciju porukom da je „sve potpuno pod kontrolom“ i da stanovnici nemaju razloga za zabrinutost.
Ovi napadi predstavljaju drugi ozbiljan incident tokom sedmosedmičnog primirja između dvije zemlje i dolaze u trenutku kada je iranska delegacija otputovala u Katar radi novih pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama. Delegaciju predvodi predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf, a prema navodima lokalnih medija u razgovorima učestvuju i šef iranske diplomatije Abbas Araghchi te guverner centralne banke Abdolnaser Hemmati, piše The Guardian.
Upravo je prisustvo Hemmatija dodatno pojačalo spekulacije da će fokus pregovora biti pitanje zamrznute iranske imovine u inostranstvu.
Trump pod pritiskom republikanaca zbog mogućeg odmrzavanja milijardi dolara iranske imovine
Prema informacijama koje cure iz diplomatskih krugova, Washington bi mogao pristati na djelimično odmrzavanje milijardi dolara iranskih sredstava koja se nalaze u bankama van Irana, uključujući i račune u Kataru.
Takav mogući dogovor izazvao je oštre reakcije unutar Republikanske stranke u SAD-u. Dio konzervativnih političara bliskih američkom predsjedniku Donaldu Trumpu smatra da sporazum previše podsjeća na nuklearni dogovor iz 2015. godine koji je postigla administracija bivšeg predsjednika Baracka Obame, a iz kojeg je Trump kasnije jednostrano povukao SAD.
Prema dosadašnjim informacijama, memorandum o razumijevanju koji se trenutno pregovara ne bi uključivao direktna nuklearna pitanja. Fokus prve faze bio bi na ponovnom uspostavljanju komercijalne plovidbe kroz Hormuški moreuz, jednu od najvažnijih svjetskih energetskih ruta kroz koju prolazi oko petine globalne trgovine naftom i tečnim prirodnim gasom.
Tek nakon eventualnog postizanja početnog sporazuma uslijedili bi posebni pregovori o iranskom nuklearnom programu, koji bi trajali između 30 i 60 dana.
Nuklearni spor ostaje najveća prepreka: Iran odbija premještanje zaliha obogaćenog uranija
Trump je više puta isticao da mu je glavni cilj spriječiti Iran da razvije nuklearno oružje koristeći visoko obogaćeni uranij. Međutim, upravo pitanje iranskih zaliha obogaćenog uranija ostaje najveća prepreka u pregovorima. Američki predsjednik je početkom sedmice izazvao pažnju objavom na društvenim mrežama u kojoj je naveo da bi se iranski obogaćeni uranij mogao „uništiti“ unutar same države pod nadzorom međunarodne nuklearne agencije. Analitičari smatraju da bi takav prijedlog mogao predstavljati značajan ustupak Washingtona, budući da je SAD ranije insistirao da Iran svoje zalihe prebaci van zemlje.
Iran je u prethodnim rundama pregovora poručivao da je spreman smanjiti stepen obogaćenosti uranija, ali ne i dopustiti transport zaliha u SAD ili Rusiju.
Istovremeno, ponovno otvaranje Hormuškog moreuza postalo je politički prioritet za Trumpovu administraciju, koja se suočava s rastućim nezadovoljstvom američkih birača zbog visokih troškova energije i inflacije uoči predstojećih izbora za Kongres.
Američki državni sekretar Marco Rubio izjavio je tokom posjete Indiji da su pregovori još uvijek mogući uprkos novim napadima. „Danas su vođeni određeni razgovori u Kataru i vidjet ćemo možemo li ostvariti napredak. Mnogo se razgovara o konkretnim formulacijama u početnom dokumentu“, rekao je Rubio novinarima u Jaipuru.
Dodao je da će Hormuški moreuz biti otvoren „na ovaj ili onaj način“.
Iran je, međutim, poručio da će buduće upravljanje moreuzom zavisiti od dogovora između Teherana i Omana, uz mogućnost uvođenja posebnih naknada za navigacijske usluge.
Netanyahu najavio nove udare na Hezbollah dok Iran traži uključivanje Libana u sporazum
U međuvremenu je Trump na svojoj mreži Truth Social napisao da razgovori s Iranom „idu dobro“, ali je istovremeno upozorio da bi neuspjeh pregovora mogao dovesti do novih američkih udara. „Ovo će biti ili veliki sporazum za sve ili neće biti nikakvog sporazuma“, poručio je američki predsjednik.
Dodatnu komplikaciju predstavlja i pitanje Libana. Iran insistira da memorandum mora uključivati i prekid vatre u Libanu kao dio šireg regionalnog dogovora.
Samo dan ranije izraelski premijer Benjamin Netanyahu najavio je intenziviranje napada na Hezbollah. Iako su Izrael i Liban sredinom aprila formalno postigli primirje, izraelske snage nastavile su izvoditi zračne udare tvrdeći da se radi o akcijama samoodbrane protiv Hezbollaha, koji nije bio direktni potpisnik sporazuma o prekidu vatre.
federalna.ba