Predstavljena knjiga 'Traktat o Bosni i Hercegovini - država, identitet i vizija budućnosti'

Predstavljena knjiga 'Traktat o Bosni i Hercegovini - država, identitet i vizija budućnosti'
(Izvor: Fena)

Knjiga „Traktat o Bosni i Hercegovini – država, identitet i vizija budućnosti“, autora Almira Badnjevića, koja se bavi pitanjem opstanka Bosne i Hercegovine kao zajedničke države njenih naroda, njenog identiteta i odgovornosti sadašnjih generacija prema budućnosti, predstavljena je večeras u sarajevskoj Vijećnici.

U knjizi Bosna i Hercegovina se opisuje kao zajednička kuća u kojoj narodi nisu birali jedni druge, već ih je historija postavila pod isti krov.

Autor kroz simboliku kuće govori o njenoj složenosti, lomovima i izazovima, ali i o činjenici da ta kuća, uprkos svemu, nikada nije potpuno srušena. Njena snaga, kako se navodi, nije bila u ideologijama ili dominaciji, već u svakodnevnim, često tihim gestama solidarnosti – podijeljenom hljebu, pomoći komšiji i sposobnosti da se konflikt zamijeni razumijevanjem.

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt je na večerašnjoj promociji kazao da umjesto da se fokusira samo na trenutne institucionalne strukture i njihove nedostatke, autor ove knjige nas poziva da sagledamo širu sliku, dakle identitet, odgovornost i ulogu građana u oblikovanju naše budućnosti.

- Ovdje je vrlo zanimljivo primijetiti da netko ko je toliko predan digitalizaciji i digitalnom svijetu da je toliko privržen i uspostavi dijaloga između ljudi – kazao je Schmidt.

Istakao je da ima vjeru, da vjeruje u građane, ljude koji žive u Bosni i Hercegovini, i da se nada da će da će doći novo vrijeme i da "ćemo doći do dobrih odluka".

- Zbog toga mi je drago da je nastala ova knjiga i da će ona biti značajan doprinos građanima Bosne i Hercegovine, a za njihovu bolju i svjetliju budućnost. Hvala vam još jednom i želim da ova knjiga ima veliki, veliki broj čitalaca i da pokrene nove diskusije i nove razgovore - kazao je visoki predstavnik.

Akademik Kasim Trnka je kazao da se autor pozabavio različitim fenomenima koji se odnose na Bosnu i Hercegovinu, ali i da moto njegovog istraživanja i njegovog izlaganja predstavlja interes za očuvanje državnosti i vladavine prava u Bosni i Hercegovini.

Uz činjenicu da je Bosna i Hercegovina slojevita i višestranačna, autor se pozabavio istorijom Bosne i Hercegovine, ali i analizom različitih fenomena, počevši od činjenice da je Bosna i Hercegovina jedno geografsko područje omeđeno granicama, da ima svoju bogatu istoriju, te da istovremeno ima svoje simbole koji je obilježavaju.

- Vrlo opisno piše o gradovima, o rijekama, o planinama, o stećcima, o drugim fenomenima koji su karakteristični za Bosnu i Hercegovinu. Pri tome je imao jedan vrlo prihvatljiv stil koji je ponekada čak poetičan i recimo, mogu da kažem da je njegov esej o stećcima u Bosni i Hercegovini o kojima on govori, da to nije samo nadgrobni spomenik, nego potvrda života i načina života u Bosni i Hercegovini – kazao je Trnka.

Badnjević naglašava da se Bosna i Hercegovina može opstati samo kao zajednički prostor, u kojem nijedan narod nema pravo na isključivo vlasništvo.

- Kada se ljudi međusobno prepoznaju kao komšije, zemlja jača, dok se u trenucima podjela i neprijateljstva zajednička kuća pretvara u ruševinu - navodi Badnjević.

Poseban fokus stavljen je na ulogu Bošnjaka, koji se u knjizi opisuju kao stub države – ne kroz privilegiju, nego kroz odgovornost da grade partnerstvo i sigurnost za sve.

Autor poruku proširuje i na buduće generacije, ističući da Bosna i Hercegovina nije sastavljena od jednog glasa, jednog naroda ili jedne istine, nego od mnoštva. Djecu, kako navodi, treba učiti da su razlike bogatstvo, a ne prijetnja, te da su mostovi simbol života, dok zidovi znače zatvaranje i propadanje.

Knjiga završava jasnom porukom da Bosna i Hercegovina može opstati samo ako je svi njeni narodi budu doživljavali kao zajednički dom, te da je amanet prošlih generacija obaveza sadašnjih i budućih – da se država čuva istinom, jača znanjem i gradi povjerenjem.

Autor knjige Almir Badnjević rođen je 1986. godine u Bosanskoj Krupi. Doktorirao je 2015. godine na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Univerziteta u Zagrebu, redovni je profesor u oblasti bioinženjeringa, elektrotehnike i informatike te autor i koautor više od 200 naučnih radova.

Na promociji knjige govorili su i recenzenti i gosti Cvija Jurković i Izet Rađo.

Fena/federalna.ba

knjiga Almir Badnjević