Predstavljen model reforme lokalne samouprave u Sarajevu

Ministarstvo pravde i uprave Kantona Sarajevo predstavilo je danas radne tekstove zakona o lokalnoj samoupravi i amandmana na Ustav Kantona Sarajevo, kojima se otvara pitanje budućeg uređenja odnosa između Kantona, Grada Sarajeva i općina.

Dokumenti su predstavljeni u okviru institucionalnog dijaloga organizovanog uz podršku Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, a odnose se na pitanja nadležnosti, finansiranja, imovine i odgovornosti različitih nivoa vlasti, kao i upravljanja javnim sistemima koji povezuju Sarajevo u funkcionalnu urbanu cjelinu.

Ministrica pravde i uprave Kantona Sarajevo Darja Softić Kadenić kazala je da administrativne granice ne odgovaraju uvijek načinu na koji građani svakodnevno koriste grad.

„Sarajevo za svoje građane nije skup odvojenih administrativnih teritorija. To je grad u kojem živimo, krećemo se i dijelimo iste javne prostore i sisteme. Naša je odgovornost da organizacija vlasti tu stvarnost prati, a ne da je otežava. To ne znači da sve nadležnosti treba prenijeti na jedan nivo vlasti. Znači da moramo jasno odrediti koji se poslovi najbolje obavljaju na nivou općine, koji zahtijevaju koordinaciju na nivou Grada, a koji pripadaju Kantonu“, istakla je Softić Kadenić.

Kako je navedeno, Sarajevo se kroz historiju mijenjalo u pogledu teritorijalnog obuhvata i načina upravljanja, ali je njegova funkcionalna povezanost ostala. Građani svakodnevno prelaze granice općina zbog posla, obrazovanja i drugih obaveza, dok se javni prijevoz, saobraćajnice, komunalna infrastruktura i drugi sistemi koriste na području cijelog grada.

Upravo su javni prijevoz, vodosnabdijevanje, odvoz otpada, grijanje i prostorno planiranje među oblastima u kojima se, kako je istaknuto, najjasnije vidi potreba za boljom koordinacijom. Nadležnosti za planiranje, upravljanje i finansiranje tih sistema trenutno su raspoređene između više institucija, što građanima u pojedinim situacijama otežava da utvrde ko je odgovoran za određeni problem.

Grad Sarajevo bi obuhvatio šest općina

Jedno od pitanja otvorenih kroz predstavljene radne tekstove jeste i teritorijalni obuhvat Grada Sarajeva. Predloženi model podrazumijeva proširenje obuhvata Grada na šest općina – Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidžu i Vogošću.

Hadžići, Ilijaš i Trnovo, prema predloženom modelu, ostali bi izvan sastava Grada Sarajeva.

Istovremeno, predviđeno je razmatranje drugačije raspodjele pojedinih nadležnosti između općinskog, gradskog i kantonalnog nivoa, kao i mogućeg prijenosa određenih osnivačkih prava nad javnim preduzećima.

Iz Ministarstva, međutim, naglašavaju da cilj reforme nije samo proširenje teritorije Grada ili premještanje nadležnosti iz jedne institucije u drugu.

Za svaku predloženu promjenu, kako je navedeno, potrebno je jasno utvrditi zbog čega bi se određeni posao obavljao na gradskom, općinskom ili kantonalnom nivou, na koji način bi bio finansiran i koja bi institucija snosila odgovornost za njegovo izvršavanje.

Posebna pažnja trebala bi biti posvećena i očuvanju prava općina na lokalnu samoupravu, uz istovremeno osiguravanje da zajednički urbani sistemi funkcionišu kao povezane cjeline.

Reforma ne bi bila završena donošenjem zakona

Iz Ministarstva pravde i uprave KS naglašavaju da su predstavljeni dokumenti za sada radni tekstovi, a ne konačna i usaglašena rješenja.

Njihova svrha je da posluže kao osnova za institucionalni dijalog, razmatranje mogućih modela, utvrđivanje otvorenih pitanja te sagledavanje pravnih, finansijskih i organizacionih posljedica eventualnih odluka.

„Ne možemo samo propisati da određeni posao ubuduće obavlja druga institucija. Moramo znati s kojim sredstvima, kojom imovinom, kojim kapacitetima i od kojeg trenutka. Posebno je važno pažljivo osmisliti prijelazni period. Građani ne smiju ostati bez usluge niti osjetiti pravnu ili organizacionu prazninu zato što se mijenja odnos između institucija“, kazala je Softić Kadenić.

Donošenje novih zakona, kako je navedeno, predstavljalo bi tek jedan korak u procesu reforme. Nakon toga bilo bi potrebno uskladiti posebne propise, urediti finansijske i imovinske odnose, eventualno prenijeti nadležnosti i osnivačka prava te osigurati kontinuitet rada javnih preduzeća i drugih institucija.

Dodatni izazov predstavljaju različiti izborni ciklusi kantonalnih i lokalnih organa vlasti. Nakon općih izbora mijenjaju se sazivi kantonalnih institucija, dok lokalni organi vlasti nastavljaju mandate koji su započeli dvije godine ranije.

Zbog toga se reforma koja podrazumijeva saradnju Kantona, Grada i općina, istaknuto je, ne može pripremati i provoditi isključivo unutar jednog političkog mandata.

„Nijedan saziv ne može unaprijed obavezati naredni da prihvati određeni model. Ali možemo osigurati da se sa svakom promjenom vlasti ne počinje ispočetka. Potrebno je sačuvati urađeni stručni posao, dokumentovane argumente, jasno utvrđena otvorena pitanja i analize posljedica ponuđenih rješenja. Mandati prolaze, ali pravne obaveze institucija i potrebe građana ostaju“, poručila je ministrica.

Reforma i obaveze iz oblasti lokalne samouprave

Pitanje reforme lokalne samouprave povezano je i s obavezama koje proizlaze iz postojećeg pravnog okvira.

Federalni Zakon o principima lokalne samouprave predviđa usklađivanje propisa i uređenje odnosa između Grada Sarajeva, općina koje su u njegovom sastavu, kao i općina izvan Grada.

Ustavni sud Federacije BiH u više predmeta odlučivao je o pitanjima zaštite prava na lokalnu samoupravu, dok su dosadašnji pokušaji reforme pokazali da se otvorena pitanja ne mogu riješiti samo pojedinačnim izmjenama propisa.

Zbog toga se sada razmatra cjelovitiji pristup koji obuhvata nadležnosti, finansiranje, imovinu, teritorijalno uređenje i način pružanja javnih usluga.

U svom obraćanju Jennifer Ober, zamjenica direktorice Odjela za ljudske dimenzije Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, kazala je da reforma lokalne samouprave zahtijeva otvoren i konstruktivan dijalog institucija koje će biti odgovorne za njenu provedbu.

„Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini podržava ovaj proces, uz puno poštivanje domaćeg vlasništva nad reformom. Naša uloga nije da određujemo konkretan model, već da pomognemo institucijama da kroz razmjenu mišljenja, argumenata i stručnu podršku dođu do rješenja koja će biti funkcionalna i u najboljem interesu građana“, istakla je Ober.

Cilj institucionalnog dijaloga je da predstavnici Kantona, Grada i općina razmotre predložene radne tekstove, utvrde područja u kojima je moguće postići saglasnost, ali i jasno evidentiraju različita stajališta i otvorena pitanja.

Iz Ministarstva pravde i uprave KS naglašavaju da predstavljeni dokumenti ne prejudiciraju odluke nadležnih institucija.

Poručeno je da će konačni efekat reforme zavisiti od toga hoće li se kroz novi pravni i institucionalni okvir omogućiti jasnija podjela odgovornosti, efikasnije upravljanje zajedničkim sistemima i pouzdanije pružanje javnih usluga, uz poštivanje prava na lokalnu samoupravu.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.