Ćosić: Bez jasne političke volje evropski zakoni ostaju samo forma

Kakva je sudbina zakona o Sudu BiH i VSTV-u? Čiji će prijedlozi imati više sreće, a čiji više kritika? Oni koje predlaže opozicija iz RS-a ili oni koje je predložio ministar pravde? Koji ispunjavaju standarde EU, ali i pravosudne zajednice u Bosni i Hercegovini? Može li u dva dana biti urađeno ono što nije za dvanaest mjeseci? Gosti emisije bili su Mia Karamehić-Abazović, Nenad Vuković, Safet Softić i Zdenko Ćosić.

Vuković: Zakoni nisu isti, dovoljan je jedan član da se suštinski promijeni zakon

Delegat Nenad Vuković je rekao da se opozicija iz Republike Srpske našla u situaciji da radi posao vlasti, iako to, kako je naveo, „u demokratskim sistemima ne bi trebalo očekivati od opozicije. Nalazimo se u specifičnom mandatu u kojem je došlo do paralize institucija BiH.“

Prema njegovim riječima, nesuglasice među bivšim koalicionim partnerima dovele su do zastoja na evropskom putu BiH, jer se nije ispunila obaveza usvajanja Zakona o sudu BiH i Zakona o VSTS-u, niti je postignut dogovor o pregovaračima sa Evropskom unijom.

Vuković je izjavio da je Savjet ministara BiH pokazao „potpunu nesposobnost“ da pripremi i usaglasi ove zakone, zbog čega se opozicija iz RS-a „odvažila da pokuša pomoći“ vlastitim prijedlozima, koje je ocijenio kao „dovoljno izbalansirane“.

Komentarišući ishod sjednice Predstavničkog doma, rekao je da „nije zadovoljan onim što se desilo“, uprkos tome što je Zakon o VSTS-u usvojen u prvom čitanju, ističući da bi, da nije bilo tog zakona, „sve bilo odgođeno za neko vrijeme sa neizvijesnim konačnim rezultatom“.

Govoreći o razlikama između zakona koje je predložila opozicija i onih koje je predložilo Ministarstvo pravde BiH, Vuković je naglasio da „zakoni nisu isti“ te da je „dovoljno promijeniti jedan član da se suštinski promijeni zakon“, posebno kada je riječ o integritetu sudija, etničkim kvotama i izborima članova VSTS-a.

Osvrćući se na kritike koje su upućene, rekao je da je „nije fer“ da se sada osporava njihov doprinos te poručio da vlast ima priliku da završi posao, „ako ne želi prijedloge opozicije“.

Vuković je također naglasio neophodnost formiranja nove većine nakon raspada postojeće, dodajući da HDZ snosi veliku odgovornost za blokade, jer je, kako je naveo, „odlučio da čuva SNSD“, čime je omogućeno da Savjet ministara i Parlamentarna skupština BiH budu u stanju „potpune ili poluparalize“. Time je omogućeno SNSD-u da kontinuirano obara dnevni red i sprječava usvajanje svega onoga što je potrebno na Savjetu ministara. S druge strane, broj onih koji se zalažu za evropski put i ubrzano usvajanje zakona u Predstavničkom domu mogao je biti veći da je HDZ želio postići dogovor s nama za drugu polovinu mandata. Umjesto toga, izabrali su da, kako i sami često navode, sačuvaju svoje dugogodišnje koalicione partnere.

Prema njegovim riječima, odgovornost za trenutnu situaciju se ne može relativizovati, poručujući da „nismo svi pomalo krivi“, već da se mora jasno reći ko je donosio odluke koje su dovele do zastoja.

Govoreći o ponašanju SNSD-a, naveo je da ta stranka istovremeno ruši dnevni red u Savjetu ministara, dok se isti zakon upućuje u proceduru Doma naroda, što je opisao kao političku „šizofreniju“.

Na kraju je rekao da je krajnji cilj da se ne usvoje prijedlozi koje je u Predstavničkom domu predložila opozicija Republike Srpske te da se ponovo formira ili vrati većina koja je ranije funkcionisala u Domu naroda, kako bi se pokazalo da tamo postoji snaga da se ti zakoni nadjačaju.

„Istovremeno, način na koji se sve ovo odvija šalje poruku javnosti da na nivou BiH sve mora biti komplikovano, tromo i sporo, kao da imamo beskrajno vremena na evropskom putu i kao da se nigdje ne žuri. Iskreno, ta situacija mi nije samo neobična, već i iritantna, jer je nevjerovatno koliko se malo vodi računa o izgubljenim mjesecima i godinama.“

Izrazio je očekivanje i nadu da će se nakon izbora 2026. godine formirati potpuno nova ekipa, sa više energije, volje i znanja, koja će se okupiti oko ključnih pitanja i uspostaviti ozbiljnu dinamiku rada, kako bi se nadoknadilo sve ono što je do sada propušteno.

Karamehić-Abazović: Zakoni o VSTV-u i Sudu BiH morali su biti usvojeni u paketu

Poslanica u Predstavničkom domu PSBiH Mia Karamehić-Abazović kazala je da Trojka nije odustala od zakona o VSTV-u i Sudu BiH, ali da su opozicioni poslanici iz Republike Srpske prvi došli do gotovog nacrta, uz poštivanje minimalnih zahtjeva Evropske unije.

„Kolege iz opozicije iz Republike Srpske su bili oni koji su najbrže došli do završenog nacrta. Da nisu oni, mi bismo vjerovatno predložili sličan tekst, jer je bitno da se uvaže načela koja je Delegacija Evropske unije postavila kao minimalnu crvenu liniju.“

Karamehić-Abazović navela je da je tekst zakona koji se trenutno nalazi u Domu naroda gotovo identičan onome koji je ranije bio upućen u konsultacije, ali da ga formalno nije predložilo Vijeće ministara.

„Pismo OSCE-a koje smo danas dobili pokazuje da je tekst zakona koji se nalazi u Domu naroda gotovo 99 posto identičan onome koji je bio upućen u konsultacije, ali taj zakon nije predložilo Vijeće ministara, već delegati.“

Prema njenim riječima, međunarodne institucije imale su znatno manje primjedbi na prijedlog zakona koji je razmatran u Predstavničkom domu nego na verziju koju je ranije predložilo Vijeće ministara.

„Na prijedlog koji je bio pred Predstavničkim domom imali su samo nekoliko manjih primjedbi, dok su zamjerke na verziju iz Vijeća ministara mnogo opširnije i ozbiljnije.“

Istakla je da je uklanjanje etničkih kvota iz zakona jasan i izričit zahtjev Evropske unije, posebno kada je riječ o profesionalnim djelatnostima kao što je pravosuđe.

„Evropska unija je vrlo eksplicitno tražila da profesionalne djelatnosti, a pravosuđe to jeste, ne smiju biti bazirane na etničkim kvotama.“

Govoreći o imovinskim provjerama nosilaca pravosudnih funkcija, Karamehić-Abazović poručila je da se radi o minimumu koji Evropska unija zahtijeva i da tvrdnje o pretjeranoj strogoći ne stoje.

„Tvrdnje da bi to bio najstrožiji sistem u Evropi jednostavno ne stoje. Evropska unija diktira svoje uslove, a mi ih moramo prihvatiti.“

Naglasila je da su zakon o VSTV-u i zakon o sudovima dugogodišnji uslov Evropske unije te da su od početka planirani i traženi kao paket.

„Dva zakona o kojima govorimo, to je zakon o VSTV-u i zakon o sudovima, koji se sada pretvorio u zakon o sudu, odnosno o apelacionom odjeljenju Suda Bosne i Hercegovine, jako dugo su uslov Evropske unije. Oni su planirani u paketu i Evropska unija ih je tražila u paketu.“

Kao glavni razlog višemjesečnog kašnjenja u usvajanju zakona navela je kontinuiranu blokadu SNSD-a, naročito zbog insistiranja na sjedištu apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine.

„Gotovo cijelu godinu imali smo obstrukciju SNSD-a zbog insistiranja da sjedište apelacionog odjeljenja mora biti isključivo u Banjoj Luci.“

Na kraju je naglasila da nije bila uključena u odluke koje su dovele do toga da se zakoni prvo nađu u Domu naroda, a ne u Predstavničkom domu.

„Zašto je došlo do ovakve proceduralne konfuzije zaista ne mogu reći, jer nisam bila dio tih razgovora. Mogu govoriti samo o onome što je bilo pred Predstavničkim domom.“

Softić: Nedopustivo je da se dva zakona u isto vrijeme nađu u proceduri u dva doma Parlamenta

Delegat u Domu naroda PSBiH (SDA) Safet Softić, kazao je da se Bosna i Hercegovina suočava s presedanom u parlamentarnom radu, komentarišući činjenicu da se dva različita prijedloga ključnih zakona istovremeno nalaze u proceduri u oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

„Koliko pamtim, ne znam da se ovakva situacija pojavila u parlamentarnoj skupštini. Imamo dva doma i imamo dva kolegija, ta dva doma, koji su zaduženi po poslovnicima oba doma da usaglašavaju ovakve stvari“, rekao je Softić.

Naglasio je da je ovakav način rada neprihvatljiv.

„Prema tome, zaista je neprimjereno, nedopustivo da se dva zakona nađu u isto vrijeme u proceduri u dva dana. Danas je bio Predstavnički dom, sutra je Dom naroda“, kazao je Softić.

Komentarišući izjave parlamentaraca, Softić je poručio da odgovornost snosi vladajuća većina.

„Da ne bude zabune, gospodin Ćosić i gospođa Karamehić-Abazović, da su opozicija u ova dva doma, onda bi, vjerovatno, ovo sve što su kazali imalo smisla. Međutim, oni pripadaju vladajućoj većini i oni s te strane moraju objasniti zašto je to tako“, istakao je.

Softić smatra da je čitava situacija zbunjujuća i za javnost.

„Nisam siguran da naši gledaoci razumiju o čemu mi uopšte pričamo. To je niz nekih prijedloga zakona kojih predlaže čas ovaj, čas ona i tako dalje. Kao da nemamo vladajuću većinu u BiH koja bi trebala da koordinira te stvari i na kraju krajeva da se pobrine da ti zakoni konačno ugledaju svijetlo dana“, rekao je.

Situaciju je ocijenio kao odraz aktuelne vlasti.

„To je jedna opšta zbrka koja je vjerovatno ogledala ove i ovakve vlasti.“

Govoreći o tome kako će glasati, Softić je naveo da će odluku donijeti u dogovoru sa kolegom Šefikom Džaferovićem.

„Dogovorit ćemo se gospodin kolega Šefik Džaferović i ja. U principu, smatramo da ovi zakoni koji su došli od ministra Bunoze nemaju puno ni štete ni koristi u sebi. To su zakoni koji ne mijenjaju puno na stvarima“, rekao je.

Dodao je da se suštinska pitanja i dalje ne rješavaju.

„Ovaj zakon koji je Bunoza predložio ne tretira pitanje sjedišta suda, s obzirom da je to u politički možda vjerovatno najintrigantnije pitanje“, naglasio je Softić.

Upozorio je i na mogući problem u ispunjavanju evropskih standarda.

„Nisam siguran da će ispuniti standarde koje Evropska komisija traži od nas kada su u pitanju ovi zakoni“, rekao je, dodavši da je i pitanje imenovanja pregovarača ostalo otvoreno.

Ćosić: Klub HDZ-a BiH će podržati Bunozin prijedlog zakona iz oblasti pravosuđa 

Zastupnik HDZ-a BiH Zdenko Ćosić potvrdio je da će njegov klub podržati prijedlog zakona iz oblasti pravosuđa koji bi se sutra trebao naći pred Domom naroda Parlamentarne skupštine BiH, a koji je, prema njegovim riječima, izradio ministar pravde Davor Bunoza.

Ćosić je pojasnio da se formalno radi o prijedlogu kolegija i grupe zastupnika, ali da je riječ o tekstu koji je pripremio ministar Bunoza i koji je već dobio pozitivno mišljenje Visokosudbenog i tužilačkog vijeća, što smatra važnim signalom.

„Mislim da hoćemo podržati zakon. Sutra ujutro imat ćemo sjednicu kluba gdje ćemo o tome razgovarati, ali koliko je meni poznato, tekst prijedloga, ajmo ga nazvati Bunozin prijedlog zakona, dobio je pozitivno mišljenje Visokosudbenog i tužilačkog vijeća, što je svakako pozitivna stvar“, rekao je Ćosić.

Dodao je da je svjestan da će na određene dijelove zakona vjerovatno postojati primjedbe međunarodnih institucija, uključujući OSCE ili Venecijansku komisiju, ali da to ne dovodi u pitanje njegovu osnovnu svrhu.

„Vjerovatno postoje detalji na koje će OSCE ili neka druga adresa imati primjedbe, ali mislim da je važno da zakon zadovoljava one šire, opće kriterije koji se od nas očekuju. Uostalom, svi ovi zakoni su podložni izmjenama“, naglasio je.

Ćosić je istakao da će pitanje pravosudnih zakona u svakom slučaju ponovo doći u fokus onog trenutka kada BiH započne pregovore s Evropskom unijom.

„To će biti predmet rasprave kada, nadam se, jednom konačno počnemo pregovore, održimo međuvladinu konferenciju i otvorimo poglavlja. Tada će svi ti zakoni, posebno iz područja pravosuđa, biti na dnevnom redu i sigurno će se usavršavati do posljednjeg slova“, rekao je.

Upozorio je da problem evropskog puta BiH nije u samim zakonima, već u načinu na koji se oni usvajaju i u nedostatku iskrene političke volje, što se u posljednje vrijeme sve češće ističe kao ključna prepreka.

„Mi stalno govorimo o evropskim zakonima i onda ih u pet do dvanaest prihvatamo telefonski, da bismo to javno prikazali kao neki iskorak. Da bismo mi usvajali evropske zakone, mora postojati jasna politička volja, čvrst politički stav, javno i transparentno izrečen, da Evropski put BiH nema alternative“, poručio je Ćosić.

Dodao je da se umjesto toga često pokušava iza kulisa progurati parcijalne političke interese, što javnost, kako kaže, vrlo jasno prepoznaje.

„Neću definirati krivce, ali javnost to uglavnom vidi i to je osnovna kočnica za naš napredak“, kazao je.

Na kraju je izrazio skepticizam da će i eventualno usvajanje ovih zakona donijeti konkretan pomak u skorijem periodu.

„Nisam baš optimist da ćemo, čak i ako prihvatimo ove zakone, do sredine travnja, kada se u Briselu ponovo bude raspravljalo o napretku BiH, imati neki konkretan iskorak“, zaključio je Ćosić.

federalna.ba