Ražanica: Posljedice sive liste Moneyvala bile bi devastirajuće za bh. privredu

Bosna i Hercegovina ponovo pod prijetnjom sive liste Moneyvala. Nerad dolazi na naplatu. Ministarstvo bez ministra zaduženo za procese koji to mogu zaustaviti. Možemo li, i u ovom slučaju u zadnji tren, izbjeći paralizirajuće posljedice za privredu, ali i za svaku međunarodnu transakciju na računima građana? Gosti emisije Plenum bili su: Edin Jahić, Edis Ražanica i Emir Bašić.

Ražanica: Građani ne trebaju biti zabrinuti za sredstva na svojim računima

Neispunjavanje preporuka Moneyvala i eventualno uvrštavanje Bosne i Hercegovine na sivu listu imalo bi ozbiljne i dugoročne posljedice po privredu, međunarodne transakcije i dijasporu, upozorio je Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH, ističući da bankarski sektor ostaje stabilan, ali da bi međunarodni platni promet bio znatno usporen i zakomplikovan.

Govoreći o mogućem stavljanju BiH na sivu listu Moneyvala, Ražanica je podsjetio da je zemlja već prošla kroz sličnu situaciju i da su posljedice bile ozbiljne.

„Već smo mi to jednom i prošli i čini mi se da smo možda i zaboravili svi koje su to posljedice bile i kakve su posljedice bile, prvenstveno na finansijski sektor, ali to se indirektno, odnosno direktno prenosilo i na našu privredu i stanovništvo.“

Naglasio je da siva lista Moneyvala nije simbolična mjera bez konkretnih posljedica. „Neispunjavanje preporuka Moneyvala i eventualno uvrštavanje Bosne i Hercegovine na sivu listu nije neka apstraktna oznaka ili nešto što ne donosi možda neke konkretne posljedice.“

Za razliku od zastoja na evropskom putu, gdje se, kako kaže, često ne snose direktne posljedice, situacija sa sivom listom je drugačija. „Kod sive liste Moneyvala situacija nije takva. Posljedice su, usudio bih se reći, devastirajuće za privredu.“

Ražanica je detaljno pojasnio kako bi se siva lista odrazila na međunarodni platni promet. „Počevši od primjene dodatnih standarda i provjera prilikom svake transakcije koja ide iz Bosne i Hercegovine ka inostranstvu ili dolazi iz inostranstva prema Bosni i Hercegovini.“

Takve transakcije, dodaje, postaju znatno složenije. „Takve transakcije se usložnjavaju, takve transakcije se usporavaju, provjere takvih transakcija traju duže, neophodno je obezbijediti dodatnu dokumentaciju što je pritisak za banke, a u konačnici pritisak za klijente.“

Posebno je upozorio na otežano održavanje korespondentnih odnosa s bankama u inostranstvu. „Sve to značajno usporava procese međunarodnog platnog prometa, što otežava održavanje i uspostavljanje korespondentnih odnosa sa bankama u inostranstvu, bez kojih nema platnog prometa sa inostranstvom.“

Ražanica je naglasio da bi negativne posljedice posebno osjetili izvoznici i dijaspora, te je podsjetio na značaj doznaka koje dolaze iz inostranstva. „Najnovije procjene kažu da je nešto više od 4,3 milijarde konvertibilnih maraka doznaka naše dijaspore u Bosnu i Hercegovinu. Sve su to transakcije koje će biti mnogo teže realizovati ukoliko Bosna i Hercegovina završi na sivoj listi Moneyvala.“

Na pitanje da li građani trebaju biti zabrinuti za sredstva na svojim računima, Ražanica je istaknuo da građani ne trebaju biti zabrinuti i da sredstva građana ne mogu biti ugrožena. „Ne trebaju ljudi biti zabrinuti za svoj novac u bankama. Bankarski sektor je u potpunosti stabilan, siguran, dobro kapitaliziran, likvidan i sredstva građana ni na koji način ne mogu biti ugrožena.“

Govoreći o SEPA integracijama, Ražanica je naglasio da one nisu zaustavljene, ali je upozorio na dodatne komplikacije.

„Sama SEPA integracija nije ugrožena eventualnim stavljanjem Bosne i Hercegovine na sivu listu. Siva lista može dodatno zakomplikovati SEPA integraciju, ali je neće zaustaviti“

Na pitanje da li postoji određeni iznos koji automatski može pokrenuti sumnju i dodatne provjere, Ražanica je pojasnio da ne postoji univerzalni prag.

„To zavisi o internoj procjeni finansijske institucije koja provodi mjere za sprječavanje pranja novca i finansiranje terorističke aktivnosti. Svaka sumnjiva transakcija ili transakcija koja zahtijeva dodatnu analizu može biti predmetom takvih dodatnih provjera.“

Jahić: Nakon sjednice FATF-a u junu, znat će se da li će BiH na sivu listu ili ne

Radna grupa za finansijske akcije uskoro završava jednogodišnju procjenu Bosne i Hercegovine, od čega zavisi da li će BiH biti ponovno stavljena na sivu listu Moneyvala, pojasnio je Edin Jahić član delegacije Bosne i Hercegovine za Moneyval.

Na samom početku, Jahić je ukazao na manjak informacija o Moneyvalu, FATF-u dok se uporedo mnogo govori i piše o toj temi.

„FATF je Financial Action Task Force – Radna grupa za finansije. Oni su u suštini kreatori međunarodnih standarda u borbi za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Svaki put kada odete u banku i kada vam se traži lična, to je posljedica FATF standarda, koji smo mi pretočili u Zakon o sprječavanju pranja novca“, pojasnio je Jahić, te dodao:

„BiH nije član FATF-a. Mi smo član Moneyval Komiteta Vijeća Evrope. Moneyval Komitet Vijeća Evrope je prije godinu dana usvojio izvještaje za BiH i prema tom izvještaju mi smo ušli u tzv. obzervacioni period. U tom periodu mi smo trebali na osnovu preporučenih akcija iz Moneyval izvještaja, otprilike 70% tih preporučenih akcija, da provedemo, da ne dođemo na sivu listu.“

Sedamdeset je preporučenih akcija, navodi, koje su podijeljene u 11 tema vezanih za sprječavanje pranja novca i finansiranje terorizma. 

„Onda kada je usvojen Moneyval izvještaj - u januaru 2025. je objavljen, Ministarstvo sigurnosti zajedno sa drugim nadležnim agencijama i institucijama je počelo raditi na tim preporučenim akcijama“, rekao je Jahić.

Izvještaj o obavljenom će se FATF-u dostaviti početkom marta, potvrdio je.

„FATF će imati sastanak početkom maja u Finskoj, gdje će se odlučiti na tehničkom nivou i dat će se preporuka FATF plenarne sjednice u junu ove godine, da li će BiH ići na listu ili ne“, kazao je Jahić.

Na pitanje o rokovima, pojasnio je da je prvi rok početak marta, kada će biti dostavljen izvještaj o dosadašnjem radu, dok je sljedeći rok početak maja, kada će se održati sastanak FATF-a i razmotriti svi do tada postignuti rezultati.

„Čitav problem ovog procesa je što mi ne određujemo i ne znamo šta oni smatraju da je to bitno za Bosnu i Hercegovinu. Mi moramo raditi na svih 70 preporuka, svih preporučenih akcija, nadajući se da ćemo one glavne akcije provesti. 11 je poglavlja, 11 glavnih tačaka unutra - mi po svakoj tački imamo određene aktivnosti: da li su završene, da li su započete, da li će biti završene jako brzo do februara, marta. Na svemu apsolutno radimo“, kazao je Jahić.

Bašić: Ne postoji nijedan argument da se imovina Suda BiH knjiži na entitete

Govoreći o radu na zakonu o upravljanju oduzetom imovinom, direktor Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom Emir Bašić potvrđuje da je član stručne radne grupe koja radi na izradi ovog zakonskog rješenja, a čiji rad koordinira Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine.

„Tačno je da sam član radne grupe koja se bavi izradom prijedloga ovog zakona i da cijeli proces vodi Ministarstvo pravde BiH. Ne mogu reći da nisam zadovoljan dosadašnjim radom, ali u momentu kada smo trebali završiti posao i dobiti kvalitetno zakonsko rješenje koje bi išlo dalje prema Vijeću ministara i Parlamentu BiH, došlo je do određenog zastoja“, navodi Bašić.

Ističe da je kao predstavnik Federacije BiH smatrao obavezom da ukaže na usporavanje procesa.

„Osjetio sam potrebu da kao član radne grupe, ali i kao neko ko predstavlja interese Federacije BiH, javno ukažem da proces neopravdano sporo traje i da smo u ovom periodu mogli uraditi mnogo više.“

Kao ključni razlog zastoja navodi spor oko pitanja vlasništva nad trajno oduzetom imovinom u krivičnim postupcima pred Sudom BiH.

„Pojavio se problem pitanja vlasništva imovine koju Sud BiH trajno oduzme u krivičnim postupcima. Na posljednjem sastanku kolege iz Ministarstva pravde Republike Srpske iznijele su stav da takva imovina treba biti knjižena na entitete, s čim se ne mogu složiti.“

Bašić naglašava da za takav stav ne vidi nijedno pravno utemeljenje.

„Ne postoji nijedan argument koji može opravdati da se imovina koju Sud BiH trajno oduzme u krivičnom postupku knjiži na entitete. Kada Sud BiH oduzme imovinu, ta imovina postaje vlasništvo Bosne i Hercegovine. Tu je kraj, tu je tačka.“

Smatra da se stručna rasprava pokušava prebaciti na politički teren, što dodatno otežava dogovor. „Čini mi se da se radna grupa pokušava dovesti na politički teren, gdje onda ne dobijamo najbolje rješenje, nego kompromisno rješenje koje je negdje između. A ovo je pitanje nadležnosti i državnog interesa.“

Govoreći o ulozi Ministarstva pravde BiH, Bašić ističe da se ono nalazi u nezahvalnoj poziciji balansiranja između različitih politika, ali da očekuje odlučnost.

„Ministarstvo pravde BiH vodi ovaj proces i često mora miriti politike entiteta, ali smatram da kao državno ministarstvo ima snage da zaštiti interese Bosne i Hercegovine i da ovu priču privede kraju, bez obzira na to hoćemo li se svi složiti ili ne.“

Naglašava da kompromisi ne smiju ići na štetu države.

„Kada je u pitanju državni interes, tu nemam dilema. Državni interes mora biti na prvom mjestu. Ovo je državni zakon i prema njemu se moramo odnositi tako da jačamo državu i njene institucije, a ne da ih slabimo.“

Upozorava da je donošenje lošeg zakona gora opcija od njegovog neusvajanja.

„Bolje je i ne donijeti zakon nego donijeti bilo kakav zakon samo da bismo rekli da smo ga usvojili. Ako zakon slabi poziciju države, onda on nema smisla.“

Govoreći o radu kolega iz entitetskih agencija, Bašić navodi da na stručnom nivou uglavnom postoji saglasnost.

„Kolege iz agencija Republike Srpske su u stručnom smislu korektne. Radimo isti posao, imamo iste probleme i dobru saradnju sa tužilaštvima i sudovima. Problem nastaje kada se traži dodatno političko mišljenje vlade Republike Srpske.“

Smatra da se zakon mogao završiti znatno ranije.

„Ne možemo tri godine raditi na zakonskom rješenju koje se realno može završiti za dva mjeseca, a onda doći u situaciju da se sve blokira političkim pitanjima.“

Govoreći o narednim koracima, Bašić kaže da je naredni sastanak radne grupe zakazan za početak februara i da bi to trebao biti krajnji rok za dogovor.

„Sljedeći sastanak je planiran za 3. i 4. februar i mislim da je to krajnji rok da imamo dogovor i dokument koji će Ministarstvo pravde uputiti u dalju proceduru. Dalje slijedi procedura u Vijeću ministara i Parlamentu BiH, što može potrajati mjesecima.“

Ističe da Federacija BiH već ima funkcionalan sistem upravljanja oduzetom imovinom.

„U Federaciji BiH imamo vrlo razrađen sistem upravljanja oduzetom imovinom i odličnu saradnju sa tužilaštvima i sudovima. Ostaje nam samo da taj sistem prilagodimo i prenesemo na državni nivo.“

Na kraju, Bašić pojašnjava da Vlada Federacije BiH već poduzima konkretne korake kako bi se omogućilo provođenje presuda Suda BiH.

„Direktno sam od premijera Vlade Federacije BiH dobio upute da štitim državne interese i da radimo na uspostavi efikasnog sistema upravljanja oduzetom imovinom na državnom nivou. Već su u proceduri izmjene federalnog zakona koje će nam omogućiti da postupamo i po presudama Suda BiH.“

Dodaje da to ne stvara koliziju s budućim državnim rješenjem. „Kada se uspostavi državna agencija, federalna agencija se povlači iz tog dijela posla. Ali ako državna agencija nema kapacitete, Sud BiH može obavezati federalnu agenciju da pomogne. To je u interesu države.“

federalna.ba