Halilović: Nepravda prema penzionerima traje decenijama, izmjene je djelimično ispravljaju

U iščekivanju budžeta, čekaju i penzioneri na veće penzije. Da li je Vlada Federacije BiH ponudila maksimum ili najstarija populacija zaslužuje više? Šta traži opozicija, mogu li njihovi amandmani na izmjene Zakona o PIO-u dobiti zeleno svjetlo? Šta na ponuđeno, a šta na traženo kažu penzioneri? Gosti emisije Plenum bili su Haso Halilović, Admir Čavalić i Kenan Spahić.

Halilović: Nepravda prema penzionerima traje još od 1998. godine

Predložene izmjene i dopune Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju (PIO/MIO) predstavljaju minimum koji će donijeti poboljšanje materijalnog položaja penzionera, poručio je Haso Halilović, zamjenik predsjednika Saveza udruženja penzionera FBiH, ističući da trenutno ne postoji alternativa ovom zakonskom rješenju.

Govoreći o procesu izrade zakonskih izmjena, Halilović je naglasio da je iza njih dug i zahtjevan rad. „Više od godinu dana radimo, izuzetno teško smo radili od pregovora, razgovora, proračuna i svega i došli smo do jednog kvalitetnog teksta izmjena i dopuna zakona koji će omogućiti sadašnjim 665.132 penzionera bolji materijalni položaj odnosno veće penzije.“

Dodao je da je tekst izmjena podržan, iako, kako kaže, nije u potpunosti dovoljan. „Prihvatili smo ovaj tekst izmjena i dopuna, podržali ga. On je minimalan, on nije dovoljan, moramo reći da to nije dovoljno u odnosu na standard života, u odnosu na ovo sve oko na što se dešava.“

Halilović se osvrnuo i na članove zakona koji se odnose na procenat povećanja i obračun penzija, pojašnjavajući značaj člana 81. „On reguliše drugu stvar, reguliše vrijednost boda jer bodni sistem je kod obračuna penzija. Znači od 1. januara 2026. kada se usvoje ovo izmjene i dopune, onda će vrijednost boda skočiti onoliko koliko je skočila plata.“

Naglasio je da se novi sistem obračuna odnosi na buduće penzionere, bez umanjenja koje trenutno postoji. „Vrijednost obračunskog boda za nove penzionere je vezan isključivo za rast plata i ne umanjuje se nijedan procenat kao što se umanjuje kod ovih sadašnjih penzionera.“

Upozorio je da se ne smije dovoditi u pitanje usvajanje izmjena, jer penzioneri već računaju na njih. „Smatramo da ne treba dovoditi u pitanje jer ovo sadašnji penzioneri uzimaju kao gotovu stvar i ja ću zamoliti i pozvati sve delegate oba doma da se najozbiljnije socijalno osvijeste i da ove izmjene i dopune jednoglasno usvoje.“

Halilović smatra da trenutno ne postoji druga opcija. „Mislim da alternative ovome trenutno nema, jer sredstva budžeta su planirana na osnovu ovih izmjena i dopuna.“

Govoreći o nepravdama među penzionerima, istakao je da će one biti djelimično ispravljene, ali da problem traje decenijama. „Nepravda prema penzionerima se radi od 1998. godine. Od 1998. godine kad je prvi put prepolovljena skoro penzija.“

Posebno je ukazao na težak položaj penzionera s najnižim primanjima. „Imamo oko 80.000 penzionera koji imaju penzije ispod minimalne penzije.“

Čavalić: Zakon o penzijama je dobar, ali krije nepravdu prema budućim penzionerima

Admir Čavalić ocjenjuje da je predloženi zakon o penzijama u najvećem dijelu kvalitetan i da donosi vidljivo poboljšanje položaja sadašnjih penzionera, posebno kroz povećanje penzija i uvođenje redovnog usklađivanja.

„U načelu, smatram da je zakon koji smo dobili relativno kvalitetan i da on u velikoj mjeri unapređuje status sadašnjih penzionera. Niko ne dovodi u pitanje da će ovaj zakon donijeti konkretna poboljšanja, posebno kroz povećanje penzija i stabilniji sistem usklađivanja. To je važno naglasiti zbog penzionera koji nas prate, kako bi bilo jasno da se suština zakona ne osporava.“

Posebno pozitivnim smatra uvođenje dva usklađivanja penzija godišnje, kao i uključivanje rasta prosječne plate u formulu obračuna, što će već u ovoj godini imati povoljan efekat.

„Drago mi je da je prihvaćena inicijativa o dva godišnja usklađivanja penzija, na kojoj se insistiralo još prošle godine. Također, smatram veoma važnim to što je u formulu usklađivanja uključen i rast prosječne plate. Ova godina će, po svim procjenama, biti povoljna za penzionere, a u narednim godinama ćemo vidjeti kako će se tempo rasta plata reflektovati na buduća usklađivanja.“

Čavalić naglašava da povećanje minimalne penzije predstavlja pomak, ali upozorava da ni novi iznos ne osigurava dostojanstven život većine penzionera.

„Minimalna penzija od 700 konvertibilnih maraka svakako jeste pomak, ali moramo biti iskreni i reći da taj iznos i dalje nije dovoljan za održavanje dostojanstvenog životnog standarda. Veliki broj penzionera i dalje zavisi od pomoći porodice ili dijaspore kako bi sastavili kraj s krajem, i to je realnost koju ne smijemo ignorisati.“

Iako zakon u većem dijelu smatra dobrim, Čavalić iznosi ozbiljne primjedbe na pojedine odredbe, posebno na uvođenje diferencirane minimalne penzije bez adekvatnih zaštitnih mehanizama.

„Ono na šta se odnosi naša glavna kritika jeste član 81, kojim se uvodi diferencirana minimalna penzija. Sama ideja diferencijacije može se braniti kao model pravednosti, ali problem nastaje u koeficijentima koji su predloženi. Prema tim koeficijentima, moguće je da osoba sa 15 do 20 godina radnog staža ima penziju od 450 do 500 maraka, što se teško može nazvati penzijom i više liči na socijalnu naknadu.“

On smatra da se ovakve promjene ne smiju uvoditi iznenada, jer se time dovode u nepovoljan položaj ljudi koji su cijeli život planirali odlazak u penziju prema postojećim pravilima.

„U demokratskom društvu ovako ozbiljne promjene se ne uvode preko noći. Ljude koji danas imaju 55 ili 60 godina trebalo je unaprijed obavijestiti, pet ili deset godina ranije, da će se mijenjati njihova očekivanja u pogledu visine penzije. Ne može se desiti da se pravila promijene mjesec dana prije stupanja zakona na snagu, bez ikakvog prelaznog perioda.“

Čavalić odbacuje argument da za pravednije rješenje nema dovoljno novca i tvrdi da bi se trošak mogao planirati postepeno, bez velikog udara na budžet.

„Izgovor da nema novca za ovakve korekcije ne smatram korektnim. Taj trošak se ne pojavljuje odjednom, već postepeno, kako ljudi odlaze u penziju. Budžet je veći od dvije milijarde maraka i planira zaduženja, tako da se ovdje radi o pitanju prioriteta, a ne o nedostatku sredstava.“

Zaključuje da kritike koje dolaze iz opozicije nisu destruktivne, već predstavljaju pokušaj da se zakon učini pravednijim, posebno prema budućim penzionerima.

„Želim da bude jasno da ovo nisu kritike protiv penzionera niti protiv zakona u cjelini. Naprotiv, ovo su konstruktivni prijedlozi s ciljem da se zakon popravi tamo gdje može proizvesti buduće nepravde. Naša je obaveza da na to upozorimo i da pokušamo zaštititi i sadašnje i buduće penzionere.“

Spahić: Ne postoji penzijski sistem u kojem se radi 15 godina, a prima puna penzija

Kenan Spahić naglašava da se penzijski sistem mora temeljiti na balansu između potreba građana i realnih mogućnosti sistema, te da penzija predstavlja imovinu stečenu radom, a ne socijalnu pomoć.

„Penzijski sistem mora biti balans između mogućnosti i potreba. Penzija nije klasična socijalna pomoć, nego imovina koja je odraz onoga što je neko tokom svog radnog vijeka ulagao u penzijski sistem. Ne možemo se voditi principom ‘svima prema potrebama’, jer bi to značilo da penzijski sistem pretvaramo u socijalnu kategoriju, a on to po svojoj prirodi nije.“

Spahić objašnjava da je dosadašnji sistem, u kojem su osobe sa vrlo malo radnog staža imale relativno visoku minimalnu penziju, bio dugoročno neodrživ.

„Moramo biti iskreni i reći da smo imali relativno visok iznos najniže penzije za osobe koje su imale svega 15 godina staža. Koliko god to možda zvučalo grubo, takav sistem ne funkcioniše nigdje u svijetu i ne može funkcionisati ni kod nas. Razlika između onoga što su ti ljudi uplaćivali i onoga što su primali uzimana je od drugih penzionera koji imaju 20, 30 ili 40 godina radnog staža.“

On ističe da se u javnosti često zanemaruje činjenica da će osobe sa većim brojem godina staža kroz novi zakon imati znatno veće minimalne penzije nego ranije.

„Često se zanemaruje drugi dio člana 81, koji se odnosi na osobe sa 20, 25, 30 ili 35 godina radnog staža. Za te kategorije najniži iznos penzije će biti znatno veći nego što je bio do sada. Ovo rješenje nije rezultat nečije samovolje, niti moje lične procjene, nego direktna posljedica zaduženja koje je Parlament dao resornom ministarstvu.“

Spahić podsjeća da je Parlament jasno naložio izmjene zakona, uključujući novu formulu usklađivanja penzija i diferencijaciju minimalne penzije prema godinama staža.

„Parlament je još u julu razmatrao informaciju o stanju penzijskog sistema i zadužio Ministarstvo da u roku od 30 dana izmijeni zakon – da se promijeni formula usklađivanja penzija tako da se veže za rast plata i troškova života, te da se izvrši diferencijacija najniže penzije. Ovo što danas imamo je upravo ispunjavanje tog parlamentarnog zadatka.“

Govoreći konkretno o osobama sa manje od 20 godina staža, Spahić navodi da će početni iznos penzije biti niži, ali da nova formula omogućava znatno brži rast penzija u narednim godinama.

„Tačno je da će početni iznos penzije za osobe sa manje od 20 godina staža biti između 430 i 450 konvertibilnih maraka. Međutim, važno je naglasiti da se uvodi nova, znatno izdašnija formula usklađivanja. Već u ovoj godini projektovano povećanje penzija iznosi oko 17 posto, a to su ogromna sredstva, reda veličine milijardi maraka, koja Vlada mora osigurati.“

Spahić upozorava da se penzijski sistem ne smije koristiti za političke kalkulacije i da je stabilnost sistema dugoročni interes svih građana.

„Penzijski sistem ne smije biti predmet politikanstva niti kratkoročnih političkih interesa. Poboljšanje statusa penzionera bilo je nužno, ali moramo biti svjesni da to sa sobom nosi ogromne finansijske obaveze i da je očuvanje stabilnosti sistema veliki izazov, ne samo za ovu, nego i za svaku buduću vladu.“

On naglašava da izmjene zakona imaju i jasnu poruku za buduće generacije – da je za održiv penzijski sistem potrebno više od minimalnih 15 godina staža.

„Ne postoji penzijski sistem u svijetu u kojem neko radi samo 15 godina i onda dugoročno uživa sve benefite penzije. Ovim izmjenama moramo poslati jasnu poruku budućim generacijama, posebno mladima, da će morati raditi više od 15 godina kako bi penzijski sistem uopšte opstao. U suprotnom, dovodimo u pitanje isplatu penzija za sve.“

Spahić na kraju pojašnjava da izmjene zakona neće negativno utjecati na boračku populaciju, jer su paralelno usvojene i izmjene boračkih propisa.

„Želim posebno naglasiti da ove izmjene zakona neće imati negativan utjecaj na boračku kategoriju. Istovremeno sa ovim zakonom izmijenjena su i tri boračka propisa, kojima se zadržava najniži iznos penzije za demobilisane borce i omogućava njegovo usklađivanje po novoj, izdašnijoj formuli. Time smo osigurali da ova populacija ne bude dovedena u nepovoljan položaj.“

federalna.ba