Najnovije izdanje časopisa nastavlja višedesetljetnu misiju naučnog istraživanja i očuvanja prošlosti ovoga podneblja, obuhvatajući razdoblje od prapovijesnih gradinskih utvrda do savremenih metoda digitalne i VR prezentacije kulturne baštine.
Naglasak je stavljen na fortifikacijsku arhitekturu i odbrambene sustave Bihaća, Trebinja, Stoca i Novog Pazara, ali i na povijesne izvore poput popisa bosanskih spahija iz prve polovice 19. stoljeća te pravne aspekte utvrda u regiji Uskoplja.
Prof. dr. Edim Šator, urednik časopisa "Hercegovina" i dekan Fakulteta humanističkih nauka na Univerzitetu Džemala Bijedića, istaknuo je kako je dugogodišnja suradnja Arhiva, Muzeja i Fakulteta i ove godine rezultirala novim brojem, koji zajednički izdaju kao suizdavači.
Naglasio je kako je 24. broj tematski posvećen fortifikacijama te donosi 12 nuačnih radova proizašlih s međunarodne konferencije održane 2024. godine.
- Radovi obrađuju fortifikacijske objekte u Hercegovini, ali i šire, uključujući primjere iz Hrvatske, Crne Gore i Srbije, a objavljeni su oni koji su zadovoljili propisane znanstvene i recenzentske kriterije - rekao je Šator.
Direktor Arhiva Hercegovačko-neretvanskog kantona Amir Kadribegović istaknuo je kako je promocija časopisa prvi u nizu programa kojima će se na području kantona obilježiti Dan nezavisnosti.
- Simbolično je da upravo časopis 'Hercegovina' otvara ovogodišnje obilježavanje. Od svoga početka zamišljen je kao znanstvena i stručna platforma za kritičko i odgovorno promišljanje bosanskohercegovačke prošlosti, a danas predstavlja relevantno naučno uporište u proučavanju historije, jezika, kulture i identiteta - kazao je Kadribegović.
Podsjetio je kako časopis izlazi od 1981. godine te da je prošao put od početnog entuzijazma i potrebe za dokumentiranjem do metodološke zrelosti i znanstvene referentnosti, naglasivši važnost suradnje arhivskih, muzejskih i akademskih institucija.
Asim Krhan, direktor Muzeja Hercegovine Mostar ocijenio je kako je, uz pravne i referendumske kriterije, i kulturna baština imala posrednu ulogu u procesu međunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine.
- Kulturno naslijeđe svjedočilo je o povijesti, državnosti i kontinuitetu granica BiH na temelju čega je i donesena odluka o njezinom priznanju - rekao je Krhan, dodajući kako je Daytonskim mirovnim sporazumom kulturna baštine dobila snažan pravni okvir.
- Uspostavljena je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika i sve razine vlasti obvezne su brinuti o toj baštini, a ona je dobila i međunarodnu dimenziju kroz uključivanje međunarodnih organizacija u obnovu i sanaciju ratom devastiranih dobara - podsjetio je Krhan.
Promociji su, uz suizdavače, prisustvovali istraživači, predstavnici kulturnih i obrazovnih institucija te brojni ljubitelji povijesti.
Fena/federalna.ba