"Postoje stvari koje želim reći": Šefica Evropske centralne banke Christine Lagarde odlazi s funkcije zbog 'slobode govora'

Christine Lagarde, predsjednica Evropske centralne banke (ECB), najavila je da će napustiti tu funkciju devet mjeseci prije isteka mandata, navodeći da želi imati veću slobodu da javno govori o globalnim političkim, ekonomskim i društvenim pitanjima, ali i da se suprotstavi, kako je ocijenila, sve češćem „iskrivljavanju istine“. Time je okončala višemjesečna nagađanja o svojoj budućnosti na čelu jedne od najvažnijih finansijskih institucija svijeta. Umjesto u oktobru naredne godine, kada joj ističe mandat, Lagarde će se s funkcije povući u februaru, piše The Guardian.

O svojoj odluci govorila je na kraju konferencije za medije na kojoj je Evropska centralna banka obrazložila odluku da zadrži kamatne stope nepromijenjenim, uprkos rastu inflacije u eurozoni. Lagarde je pojasnila da joj pravila neutralnosti, kojih se mora pridržavati kao čelnica nezavisne centralne banke, ograničavaju mogućnost javnog angažmana o pitanjima koja nisu neposredno povezana s monetarnom politikom.

„Želim imati slobodu govora, slobodu izražavanja i slobodu angažmana u pitanjima koja nisu pitanja monetarne politike“, poručila je Lagarde.

Bivša direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) naglasila je da više ne osjeća da može šutjeti o širim dešavanjima u svijetu, posebno u vremenu kada se, prema njenim riječima, istina sve češće dovodi u pitanje i pogrešno predstavlja. „Zanima me istina i vidim da se istina veoma često narušava i osporava pogrešnim predstavljanjem“, kazala je, ne ulazeći u konkretne primjere.

Dodala je da iza sebe ima više od dvije decenije iskustva na visokim međunarodnim funkcijama u oblasti finansija i ekonomije te da smatra kako još može doprinijeti javnim raspravama.

„Postoje stvari koje mogu reći, a hoće li ih ljudi poslušati, drugo je pitanje. Ali osjećam da bih te stvari trebala izgovoriti, a to ne mogu učiniti na svojoj sadašnjoj poziciji“, objasnila je.

Odlazak pokreće utrku za nasljednika na čelu ECB-a

Prijevremeni odlazak Christine Lagarde otvara proces izbora novog predsjednika Evropske centralne banke u trenutku kada se eurozona suočava s nizom ekonomskih izazova, među kojima su usporen privredni rast i inflacija koja je i dalje iznad ciljanog nivoa. Među imenima koja se spominju kao mogući nasljednici nalaze se bivši guverner nizozemske centralne banke Klaas Knot, španski bankar Pablo Hernández de Cos, predsjednik njemačke Bundesbanke Joachim Nagel, kao i predsjednica Evropske investicijske banke Nadia Calviño.

Odluku o imenovanju predsjednika Evropske centralne banke donosi Evropsko vijeće, koje čine šefovi država i vlada članica Evropske unije. Nova osoba na čelu ECB-a bit će zadužena za vođenje monetarne politike u eurozoni, uključujući odluke o kamatnim stopama i drugim instrumentima kojima se utiče na stabilnost cijena i ekonomsku aktivnost.

Lagarde je, nastojeći umiriti finansijska tržišta i zaposlene u centralnoj banci, naglasila da njen raniji odlazak neće ugroziti redovno funkcionisanje institucije. „Proces identifikacije mog nasljednika već je počeo“, rekla je, dodajući da postoji „veliki broj odličnih kandidata“.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je u četvrtak da se proces izbora novog čelnika ECB-a mora pripremiti na uređen i uravnotežen način, u saradnji s evropskim partnerima. Istovremeno je izrazio duboku zahvalnost Lagarde za njen rad tokom mandata na čelu centralne banke.

Politička pozadina: Macron želi osigurati izbor prije francuskih predsjedničkih izbora?

Odluka Christine Lagarde dolazi u osjetljivom političkom trenutku za Francusku i Evropsku uniju. Već neko vrijeme spekuliše se da je francuski predsjednik Emmanuel Macron podsticao njen raniji odlazak kako bi njen nasljednik bio imenovan prije predsjedničkih izbora u Francuskoj, zakazanih za april i maj 2027. godine.

U političkim krugovima postoji zabrinutost zbog mogućnosti da na tim izborima pobijedi kandidat krajnje desnice ili krajnje ljevice, što bi moglo promijeniti politički odnos Francuske prema Evropskoj uniji i njenim institucijama.

Prijevremeni odlazak Lagarde omogućio bi da se izbor novog predsjednika ECB-a završi dok se Macron još nalazi u Jelisejskoj palati. Francuski predsjednik jedan je od najistaknutijih zagovornika evropskih integracija i dugogodišnji politički protivnik liderice krajnje desnice Marine Le Pen.

Holger Schmieding, glavni ekonomista banke Berenberg, smatra da je upravo politička situacija u Francuskoj jedan od važnih razloga zbog kojih se nastoji ubrzati izbor novog čelnika Evropske centralne banke. „Evropska unija pokušava se barem djelimično zaštititi od rizika da desničarka Marine Le Pen pobijedi na predsjedničkim izborima u Francuskoj u aprilu ili maju 2027. godine“, ocijenio je Schmieding.

Dodao je da će nasljednik Lagarde biti imenovan dok je na čelu Francuske i dalje Macron, kojeg opisuje kao dugogodišnjeg političkog protivnika Marine Le Pen. Raniji odlazak mogao bi Lagarde omogućiti i da se aktivnije uključi u političke i javne rasprave tokom francuskih predsjedničkih izbora narednog proljeća, što joj sadašnja funkcija i obaveza političke neutralnosti ne dopuštaju.

Spekuliše se o njenom preuzimanju Svjetskog ekonomskog foruma

Osim mogućnosti da se nakon odlaska iz ECB-a više posveti javnim i međunarodnim pitanjima, Lagarde se spominje i kao potencijalna kandidatkinja za preuzimanje rukovođenja Svjetskim ekonomskim forumom (WEF). Ova organizacija svake godine u januaru organizuje poznati godišnji sastanak u Davosu, na kojem se okupljaju vodeći svjetski političari, privrednici, finansijski stručnjaci i predstavnici međunarodnih institucija.

Osnivač WEF-a Klaus Schwab povukao se s čela organizacije prošle godine, nakon što je optužen za finansijske i etičke nepravilnosti, što je on negirao. Lagarde bi, s obzirom na svoje međunarodno iskustvo i dosadašnje funkcije, mogla biti jedna od osoba koje bi preuzele rukovođenje ovom organizacijom. Ipak, zasad nema zvanične potvrde da će se kandidovati za tu poziciju.

Prije dolaska na čelo Evropske centralne banke krajem 2019. godine, Lagarde je bila direktorica Međunarodnog monetarnog fonda, a ranije i ministrica finansija Francuske.

Na čelu ECB-a našla se neposredno prije početka pandemije koronavirusa, a tokom njenog mandata evropska centralna banka morala je odgovarati na niz velikih ekonomskih potresa. Među njima su posljedice pandemije, ruske invazije na Ukrajinu i rata koji je uslijedio, trgovinski sukob američkog predsjednika Donalda Trumpa s drugim državama, kao i ratna dešavanja na Bliskom istoku.

ECB zadržala kamatne stope uprkos rastu inflacije

Najava odlaska Lagarde uslijedila je nakon konferencije za medije na kojoj je Evropska centralna banka saopćila da zadržava ključnu kamatnu stopu na depozite na nivou od 2,5 posto. Odluka je donesena uprkos tome što je inflacija u eurozoni prošlog mjeseca porasla na 3,8 posto, što je njen najviši nivo od septembra 2023. godine.

ECB tako nastavlja pažljivo pratiti kretanje cijena i ekonomske pokazatelje, dok se eurozona suočava s kombinacijom slabijeg privrednog rasta i inflatornih pritisaka. Lagarde je konferenciju iskoristila i da objasni zašto želi napustiti funkciju prije isteka mandata. Istakla je da je nezavisnost centralne banke neraskidivo povezana s obavezom neutralnosti njenih zvaničnika.

„Imamo obavezu neutralnosti. O situaciji govorimo iz perspektive monetarne politike“, kazala je, dodajući da je takvo ograničenje „cijena koju plaćamo za našu nezavisnost“.

Na kraju obraćanja pažnju je privukao i detalj iz njenog videoporuke – na licu je imala dva flastera. Objasnila je da je riječ o manjem hirurškom zahvatu kojem je bila podvrgnuta ranije tokom sedmice. Tom prilikom uputila je i kratku poruku javnosti: „Pridržavajte se uputa ljekara i redovno kontrolišite svoju kožu.“

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.