Posljedice globalne krize u BiH: Razmatra li se smanjenje akciza na gorivo?

U sukobu Izraela SAD i Irana meta su i naftna energetska  postrojenja, cijena nafte prešla je 100 dolara po barelu. Zadovoljni su naftaši, enormno rastu budžetski prihodi, no ceh plaćaju krajnji potrošači energenata. Hoće li država iskoristiti alate koje ima za intervenciju u ovoj kriznoj situaciji? Može li stanovništvo i realni sektor očekivati da se država kratkoročno odrekne dijela prihoda jer se posljedice rasta cijena goriva i drugih proizvoda po egzistenciju stanovništva i izvoz ne mogu ni pretpostaviti. Mehanizme koji vlastima stoje na raspolaganju istražio je naš Munib Muhamedbegović.

Sukob na Bliskom istoku ušao je u drugu sedmicu, a posljedice sve vidljivije u svakodnevnici. Cijene energenata rastu, najviše nafte i plina. Globalni poremećaji u snabdijevanju zabrinuli su građane, te je tako za nekoliko dana u Federaciji dnevna potrošnja goriva sa milion i 700 hiljada litara skočila na više od tri miliona litara. Mala tržišta kakvo je bosanskohercegovačko kolateralna su šteta sukoba velikih sila, pa iako značajnijeg rasta drugih cijena robe i usluga nema, zabrinuti su i privrednici.

„Poskupljenje nam ne gine, to je sigurno. To će do nas doći onda kada rafinerije koje snabdijevaju veletrgovce podignu cijenu, ali vjerujem da to oni jednog dana mogu raditi“, kazao je ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Direktor Privredne komore FBiH Mirsad Jašarspahić rekao je kako će se poskupljenje odraziti na kompanije koje su izvozno orijentisane: „To će se odraziti na kompanije koje su izvozno orijentisane, koje su svojim tim teškim radom uspjele da se zadrže i pozicioniraju na nekim dobrim mjestima u globalnim lancima snabdijevanja. Mijenja se svima, ne samo BiH, ali je pitanje koliko je koja država spremna da izdrži taj prvi udar.“

Za jedne udar, za druge prilika da dobro zarade. Pa, iako je Federacija ograničila marže na 25 feninga po litru za maloprodajne, te šest feninga za veleprodajne cijene goriva, računicom mogu biti zadovoljni i naftni distributeri i država.

Više cijene goriva, bez sumnje, znače i puniju državnu i entitetske kase. Podsjećamo na godinu koronavirusa, kada se federalna vlast hvalila da je u budžetu ostavila više od 200 miliona suficita, zaboravljajući na rekordne cijene životnih namirnica i inflaciju. Vlast tada nije posegnula za tzv. plutajućim akcizama ili smanjenjem akciza na gorivo što bi, navode naši sagovornici, moglo biti jedno od rješenja.

„Da više ne dolazi do tako dramatičnog rasta cijena. Ako dođe do inflacije, a inflacija će sigurno doći zbog svih tih geopolitičkih dešavanja. Ali, nije isto da imamo kao prošli put 17 procenata ili ako već treba toliko skočiti da ta razlika bude 7-8 procenata. To je ogromna razlika“, pojasnio je profesor makroekonomije Faruk Hadžić.

„Ukoliko bi država našla snage da se privremeno napravi mjera suspenzije i smanjenja tog dijela, da bi se smanjio taj eventualni prvi udar“, dodao je Jašarspahić.

Dobra volja koja bi išla u tom pravcu postoji, ali je pitanje ide li nam vrijeme u prilog. U trci s vremenom upućena je inicijativa za izmjene državnog Zakona o akcizama. Njima je predviđeno da u okolnostima kakvim trenutno svjedočimo država ima mogućnost da na maksimalno šest mjeseci tokom godine smanji akcize na gorivo od 30 do 45 feninga. Pozivi da se ide u tom pravcu dolaze i iz Federalne vlade.

„Gorivo može otići na tri marke ujutro - ne možeš mu ništa. A, ovo je alat gdje vlast može reći da neće biti toliko. Mi se odričemo 30 feninga i koliko-toliko normalizujemo situaciju“, rekao je zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu PSBiH Saša Magazinović.

„Ono što dosta danas država u svijetu ima i što smo mi razmatrali, ali, evo, zbog složene te političke situacije te plutajuće akcize bi bile. Sistem plutajućih akciza koji nije nepoznat bi bio rješenje, a to znači da u određenom momentu imate mehanizam da u 24 sata možete reagovati na visinu akciza koje mogu ići u plus ili minus, ovisno šta se dešava na tržištu“, kazao je ministar trgovine FBiH Amir Hasičević.

Ako budemo sudili po sudbini prethodnih inicijativa, te drugim političkim blokadama koje dolaze iz Republike Srpske, optimizam nije opravdan, a šteta bi se opet mogla prelomiti preko leđa građana.

Za to vrijeme, evropske berze bilježe pad cijena dionica, plašeći se da će rast cijena nafte potaći inflaciju i u problem dovesti svjetsku ekonomiju. Mjere uvode i zemlje regije. Srbija je zabranila izvoz nafte i naftnih derivata, a Hrvatska vlada uvela je regulaciju najviše maloprodajne cijene goriva za naredne dvije sedmice.

federalna.ba/Munib Muhamedbegović