Obavljena rasprava o izmjenama Zakona o Vijeću ministara BiH

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH obavio je raspravu o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopunama Zakona o Vijeću ministara BiH i Prijedlogu zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku pred Sudom BiH.

Predlagači izmjena i dopuna Zakona o Vijeća ministara Mirjana Marinković Lepić i Aida Baručija iz Naše stranke-Nezavisni blok traže da se ovim izmjenama i dopunama obezbijedi usaglašavanje sa Zakonom o ravnopravnosti polova u BiH, pri čemu bi trebalo propisati ravnopravnu zastupljenost najmanje 40 odsto lica oba pola da bi se izbjegla polna diskriminacija.

"Od formiranja Vijeća ministara u BiH nije bila ispoštovana zastupljenost od 40 odsto. Naravno da bi se ovo primjenjivalo od narednog izbornog ciklusa", rekla je Lepićeva u obrazloženju Prijedloga i dodala da u četiri saziva nije bilo nijedne žene u Savjetu ministara.

Tokom rasprave o Prijedlogu zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku pred Sudom BiH, poslanik Damir Arnaut pohvalio je Vijeće ministara ističući da je riječ o evropskom zakonu koji ide u pravcu rješavanja problema BiH.

"Radi se o desetinama presuda pred Evropskim sudom za ljudska prava", rekao je Arnaut i dodao da će uložiti amandman koji se odnosi na istrage Tužilaštva, kao i neke amandmane tehničke prirode.

Poslanica SDA Alma Čolo saglasna je sa amandmanom Damira Arnauta kojim će tražiti da se u zakon vrati i dio koji se odnosi na istrage koje sprovode tužilaštva. "To znatno utiče na suđenje u razumnom roku", rekla je Čolo.

Prijedlog zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku pred Sudom BiH ukazuje da u BiH trenutno ne postoji posebno pravno sredstvo kojim bi se obezbijedila zaštita prava na suđenja u razumnom roku, te se dužina trajanja postupka može osporavati povodom apelacije pred Ustavnim sudom BiH.

Predlagač je istakao da se ovim zakonom "uređuje pravo na suđenje u razumnom roku, zaštita prava na suđenje u razumnom roku, kao i pravo na pravično zadovoljenje zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, koje se ostvaruje u sudskom postupku na način i pod uslovima propisanim ovim zakonom".

Predstavnički doma apsolvirao je veći broj izvještaja komisija Kolegijuma o nastojanju za postizanje saglasnosti o nizu prijedloga zakona, zaključaka i poslaničkih inicijativa koje nisu dobile podršku ovog doma u prvom krugu glasanja.

Predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija rekao je danas da je u parlamentarnu proceduru upućeno 12 zakonskih prijedloga, te da su u fokusu zakon o javnim nabavkama, zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i zakon o sukobu interesa.

"Zakon o javnim nabavkama je već u parlamentarnoj proceduri, zakon o VSTV-u biće na narednoj sjednici Vijeća ministara, dok je zakon o sukobu interesa u fazi usaglašavanja sa Venecijanskom komisijom", pojasnio je Tegeltija, odgovarajući na pitanje poslanika SDS-a Mirka Šarovića koliko je zakonskih prijedloga Vijeća ministara od početka mandata uputio u parlamentarnu proceduru.

Tegeltija je rekao da je izvjesno da se i zakon o sukobu interesa nađe na dnevnom redu naredne sjednice Savjeta ministara.

On je istakao da se za neka zakonska rješenja iz oblasti energetike i pravosuđa nastoji postići saglasnost.

"Postoje oprečna mišljenja na nivou entiteta i institucija BiH i zaista se nastoji postići saglasnost i konsenzus", rekao je Tegeltija.

Predsjedavajući Vijeća ministara je naglasio da su ta zakonska rješenja predviđena planom i programom rada za ovu godinu.

Sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na kojoj bi trebale biti razmatrane izmjene Zakona o Vijeću ministara BiH počela je danas u Sarajevu.

Izmjene su predložile su poslanice Naše stranke i Nezavisnog bloka Mirjana Marinković-Lepić i Aida Baručija koje smatraju da su izmjene potrebne zbog usaglašavanja sa Zakonom o ravnopravnosti spolova BiH kojim je propisana obaveza usklađivanja svih državnih i entitetskih zakona kao i drugih odgovarajući propisa s odredbama tog zakona.

One, između ostalog, predviđaju reguliranje propisane kvote za ukupan sastav Vijeća ministara od najmanje 40 posto osoba oba spola, kao posebnu mjera zbog konstantne podzastupljenosti žena na pozicijama ministrica.

Na dnevni red sjednice uvršten je zahtjev poslanika Nenada Nešića (DNS) za razmatranje izmjena Izbornog zakona BiH po hitnom zakonodavnom postupku. Izmjene predviđaju sprečavanje trgovine mandatima jer Nešić kaže da su brojni poslanici nakon izbora promijenili političke opcije te formirali klubove od stranaka koje nisu učestvovale u izborima.

Na predloženom dnevnom redu je i Prijedlog zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku pred Sudom BiH u prvom čitanju, a poslanici će se izjašnjavati i o nekoliko izvještaja Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti za nekoliko zakonskih rješenja koja prethodno nisu usvojena na Predstavničkom domu zbog nepostojanja entitetske većine.

Među njima su izmjene Zakona o javnim nabavkama, izmjene Krivičnog zakona, izmjene Zakona o porezu na dodatu vrijednost, dopune Zakona o finansiranju institucija, kao i izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

Također, poslanici bi se trebali izjasniti i o Izvještaju o radu i poslovanju BHRT-a za 2020. i Programskom i Finansijskom planu za 2021., te se upoznati o stanjem sigurnosti u Bosni i Hercegovini i stanju u oblasti migracija.

Branković: Digitalizacija kasni zbog neusaglašene specifikacije za nabavku opreme

Zamjenik ministra komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Nedžad Branković kazao je danas u obraćanju poslanicima Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH da proces digitalizacije u BiH nije okončan zbog neusaglašene specifikacije za nabavku opreme između sva tri javna RTV servisa.

Odgovarajući na poslaničko pitanje Aide Baručije (Nezavisni blok), Branković je podsjetio da je prvobitni rok za digitalizaciju u BiH postavljen za kraj 2010. godine, ali da je zbog neaktivnosti u tom procesu pomjeren za juni 2015. godine.

- Ministarstvo je u saradnji s javnim servisima izradilo i dostavilo Vijeću ministara BiH materijale kako bi bile stvorene pravne, finansijske i tehničke pretpostavke za realizaciju procesa digitalizacije, te je pokrenut proces nabavke opreme za prvu fazu - rekao je Branković.

Dodao je da je prva faza uspješno okončana i sistem pušten u rad krajem 2016. godine, a ministarstvo je objedinilo drugu i treću fazu kako bi ubrzalo cijeli postupak.

Branković je naveo da su predstavnici javnih RTV servisa u februaru 2020. godine Ministarstvu dostavili tehničku specifikaciju opreme za drugu i treću fazu digitalizacije, kao preduvjet za raspisivanje tendera.

- Međutim, nedugo potom jedan od javnih RTV servisa je zamijenio svog predstavnika u komisiji za javnu nabavku, pri čemu je naknadno utvrđeno da ne postoji saglasnost za tehničku specifikaciju između sva tri javna servisa - istakao je Branković.

Naglasio je da je Ministarstvo više puta iniciralo sastanke s upravama sva tri javna servisa koji su i održavani, ali do danas nije zaprimilo usaglašenu tehničku specifikaciju s kojom bi krenulo u proces nabavke opreme.

federalna.ba/agencije