Politico: Veća zavisnost Zapadnog Balkana od američkog gasa izaziva zabrinutost u EU

Politico: Veća zavisnost Zapadnog Balkana od američkog gasa izaziva zabrinutost u EU
(Izvor: EPA/OLIVIER HOSLET)

Nastojanja američkih energetskih kompanija da povećaju svoj uticaj na Zapadnom Balkanu izazivaju zabrinutost u Evropskoj uniji da bi region mogao postati zavisan od američkog fosilnog goriva, u trenutku kada želi ostvariti ciljeve u oblasti čiste energije kako bi se više integrirao u EU, piše briselski portal Politico.

Albanija, Kosovo i BiH pokazali su interes za kupovinu velikih količina tečnog prirodnog gasa (LNG) iz SAD-a ili za izgradnju infrastrukture koja bi omogućila njegov uvoz, tvrdeći da im je gas potreban kao tranzicijsko gorivo dok smanjuju uvoz ruskih energenata i potrošnju uglja i prelaze na obnovljive izvore, što su ključni elementi njihovog puta ka članstvu u EU.

Zvaničnici EU, međutim, dovode u pitanje neophodnost ili poželjnost tih projekata, s obzirom na to da u tim zemljama trenutno ne postoji ili je mala potražnja za gasom.

Nastojanja da se ova tržišta preplave gasom, navodi Politico, nose rizik od njihove veće dugoročne zavisnosti od uvoza gasa iz inostranstva.

EU strahuje za ciljeve zelene tranzicije

Cilj EU-a je da smanji emisije gasova s efektom staklene bašte na nulu do 2050. godine i da poveća upotrebu obnovljivih izvora energije, a nove članice moraju se uskladiti s tim. Zvaničnici EU-a strahuju da bi povećanje uvoza gasa moglo ugroziti te ciljeve.

Plan EU-a da obustavi uvoz ruskog gasa, kao i poremećaji na globalnim tržištima zbog rata u Iranu, stvorili su priliku za američki gasni sektor da sklopi niz ugovora o snabdijevanju u širem regionu.

András Huyber iz Generalnog direktorata Evropske komisije za energiju izjavio je na forumu održanom ove sedmice u Beču da bi ti sporazumi mogli ići dalje od cilja zamjene ruskih isporuka gasa i doprinijeti povećanju emisija u regionu.

„Ne bi trebalo da uvodimo gas na tržišta koja ga nemaju“, rekao je Huyber odgovarajući na pitanje Politica.

On je istakao da su zemlje regiona, u okviru svojih težnji da se pridruže EU, preuzele obaveze u vezi s dekarbonizacijom i postepenim napuštanjem fosilnih goriva.

Dopremanje gasa u region u tom kontekstu „čini se da je u suprotnosti s ovim ključnim ciljem dekarbonizacije“, rekao je Huyber, koji je zadužen za energetsku diplomatiju Evropske komisije na Zapadnom Balkanu.

Južna interkonekcija pod povećalom EU

Huyber je kao primjer naveo preliminarni dogovor BiH i Washingtona o izgradnji gasovoda Južna interkonekcija, kojim bi se BiH snabdijevala prirodnim gasom preko LNG terminala na Krku i time smanjila zavisnost od ruskog gasa.

Ovaj projekt praćen je kontroverzama nakon što je Parlament BiH usvojio zakon kojim se kao glavni operater gasovoda određuje mala američka kompanija AAFS, koju vode bliski saradnici američkog predsjednika Donalda Trumpa.

„Naš ambasador je uputio pisma i ukazao na probleme koje potencijalno vidimo u vezi s ovim projektom“, rekao je Huyber i dodao da Komisija planira „na odgovarajući način preduzeti dalje korake“, ali nije precizirao kakve bi mjere mogle biti primijenjene.

Interna prepiska EU-a, u koju je Politico imao uvid, potvrđuje ove zabrinutosti, ukazujući na nedostatak transparentnosti u vezi s ugovorom s AAFS-om, kao i na rizike povezane s gasifikacijom.

Ovaj projekt izazvao je zabrinutost i Energetske zajednice, inicijative EU-a koja pomaže kandidatima za članstvo da usklade propise s pravilima EU-a.

Direktor Sekretarijata Energetske zajednice Artur Lorkowski izjavio je za Politico da je ključno da postoji konkurencija, pravednost i transparentnost te da se osiguraju jednaka pravila za sve.

„Zakonodavstvo EU-a koje promoviramo ne definiše ko treba biti snabdjevač, ali ključni element je osiguravanje jednakih uslova u pogledu regulatornog okvira. Drugim riječima, ne želimo da Bosna bude bilo kakav izuzetak ili da ima privilegiran pristup tržištu. To treba izbjeći jer ne bi bilo u skladu sa zakonodavstvom EU-a“, rekao je Lorkowski.

Albanija, Srbija i Sjeverna Makedonija također planiraju uvoz LNG-a

Politico podsjeća i da je Albanija s američkom kompanijom Venture Global potpisala ugovor na 20 godina o snabdijevanju tečnim prirodnim gasom, u okviru šire saradnje sa SAD-om i Grčkom, kao i da Srbija i Sjeverna Makedonija također planiraju uvoziti američki LNG preko interkonekcije s Grčkom.

Portparol Ministarstva energetike SAD-a izjavio je da će saradnja „doprinijeti stabilnosti u regionu, sniziti cijene energenata i podstaći trgovinu i prosperitet“.

Prema njegovim riječima, ovi projekti pomoći će Albaniji i BiH da „smanje zavisnost od ruskog gasa“ tako što će ga zamijeniti američkim tečnim prirodnim gasom.

Zemlje regiona gas vide kao tranzicijsko gorivo

Uprkos negativnim reakcijama zvaničnika EU-a, predstavnici zemalja Zapadnog Balkana koji su govorili na skupu u Beču istakli su da su sporazumi sa SAD-om neophodni radi usklađivanja sa zelenom tranzicijom EU-a, koja će zahtijevati znatne količine gasa kako bi se osiguralo pouzdano „bazno“ napajanje električnom energijom kada su nestabilniji izvori energije van pogona i tokom procesa postepenog napuštanja uglja.

Zvaničnik albanske vlade, koji je želio ostati anoniman, rekao je da hidroenergija, koja ima najveći udio u energetskom miksu te zemlje, postaje sve nepouzdanija zbog suša i niskih vodostaja izazvanih klimatskim promjenama.

Zbog toga je potreban prirodni gas, koji sada čini samo 1,8 posto energetskog miksa, kao tranzicijsko gorivo koje može podržati elektroenergetsku mrežu dok se obnovljivi kapaciteti razvijaju.

Prema riječima zvaničnika, gasna infrastruktura ključna je za diversifikaciju i sigurnost snabdijevanja.

BiH želi smanjiti zavisnost od jedne rute

Portparolka Ministarstva energije, rudarstva i industrije BiH izjavila je da je izgradnja Južne interkonekcije neophodna za okončanje zavisnosti od samo jedne rute i jednog izvora i za jačanje energetske sigurnosti, jer BiH ima samo jedan gasovod za snabdijevanje iz Rusije.

Zemlje Zapadnog Balkana koje teže članstvu u EU-u očajnički žele osigurati alternativne izvore energije koje EU ne može ili neće isporučiti, navodi Politico, dodajući da EU proizvodi minimalne količine gasa, odbija finansirati novu gasnu infrastrukturu u regionu, a i sama sve više zavisi od američkog LNG-a.

federalna.ba/Beta

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.

SAD Zapadni Balkan LNG EU