Politico: Ursula von der Leyen pod kritikama zbog Bliskog istoka, Gaze i proširenja Unije

Predsjednica Evropske komisije, Ursula von der Leyen, uoči današnjeg obraćanja ambasadorima Evropske unije, na meti je sve glasnijih kritika diplomata koji tvrde da prelazi granice svojih ovlaštenja i govori o pitanjima za koja, po njihovom mišljenju, nije nadležna.

Devetero diplomata, zvaničnika i poslanika iz različitih dijelova EU-a reklo je za briselski portal Politico da su neke članice nezadovoljne načinom na koji je von der Leyen reagovala na početak rata na Bliskom istoku, diplomatske napore u vezi s Gazom i pitanje proširenja Evropske unije.

Pohvale i ograničenja mandata

Diplomate su pohvalile liderstvo von der Leyen u vezi sa Ukrajinom i tokom pandemije COVID-19. Međutim, kada je riječ o složenoj politici na Bliskom istoku ili o izuzetno osjetljivom pitanju proširenja EU-a, tvrde da je predsjednica Komisije javno iznosila stavove, poput očigledne podrške promjeni režima u Iranu, koji prevazilaze zajednički stav država članica, navodi Politico.

"Problem je u tome što predsjednica izlazi u javnost s idejama i na neki način obavezuje Evropsku uniju, bez prethodnog konsultiranja sa državama članicama", rekao je jedan visoki diplomata EU-a uključen u rasprave o vanjskoj politici, koji je tražio da ostane anoniman. "Ona govori stvari koje nisu u njenom mandatu", dodao je.

Politico dodaje da je to razumljivo jer je diplomatija Unije spor i mukotrpan proces u kojem 27 članica mora da se usaglasi oko često vrlo suzdržanog jezika kako bi se objavila zajednička izjava. Ali osoba kojoj su države članice povjerile zadatak da artikuliše njihov zajednički stav jeste visoka predstavnica za vanjsku politiku Kaya Kallas, koja je jednom nogom u Komisiji, a drugom u Vijeću, dodaje se.

Odbrana von der Leyen

Komisija međutim odbacuje kritike i insistira da von der Leyen obavlja svoj posao kako treba. Predsjednica pokazuje "političko liderstvo u vanjskoj politici Komisije" u skladu s ugovorima Unije, rekao je portparol Komisije.

"Kontakti s drugim svjetskim liderima sastavni su dio odgovornosti predsjednice von der Leyen, bilo bilateralno, multilateralno ili kroz inicijative koje predvodi EU, poput događaja u okviru Global Gatewaya, velike investicione inicijative za podsticanje ulaganja u održivu infrastrukturu širom svijeta."

Nezadovoljstvo u pozadini konferencije

Ipak, ukazuje Politico, nezadovoljstvo zbog vanjskopolitičkih stavova von der Leyen bit će u pozadini godišnje konferencije ambasadora koja je počela danas u Briselu. "To je tema o kojoj se šapuće u pozadini", rekao je jedan visoki diplomata za portal.

Poslanici, koji za razliku od diplomata mogu javno da govore, kažu da napetost između izvršne vlasti EU-a, Evropske službe za vannjske poslove i Vijeća raste i da vodi ka raspletu. "Moramo da odlučimo da li želimo institucionalnu promjenu… odnosno da li želimo da Komisiji damo više funkcija u vanjskoj politici", rekao je Nacho Sánchez Amor, španski poslanik iz grupe Socijalista i demokrata.

Uloga Vijeća i budućnost proširenja

Politico navodi da Vijeće ima jedan zahtjev prema von der Leyen uoči martovskog sastanka lidera EU-a – da nacionalne vlade budu uključene u izradu Evropske sigurnosne strategije, koju Komisija trenutno priprema. Članice žele da Kallas učestvuje u tom procesu, konkretno tako što bi bila zadužena za prikupljanje povjerljivih procjena prijetnji koje će ući u dokument, rekao je visoki diplomata.

U međuvremenu, zemlje Unije će nastojati da održe proces proširenja na pravom putu, uprkos zahlađenju odnosa između Vijeća i Komisije. Diplomate su odbacile ideju "obrnutog proširenja", koja bi ubrzala članstvo Ukrajine. Umjesto toga, sada se radi na tome da naredna tri predsjedavanja EU budu usmjerena na prijem novih članica, s ciljem da pregovori s Ukrajinom budu završeni do kraja 2027.

Tačno je da su evropske prestonice pružile von der Leyen veliku podršku dok je postepeno sticala više moći nego bilo koji njen prethodnik. Ali kako se njen diplomatski angažman sve više širi, neki u tome vide jasan signal upozorenja – potrebu da se zaštite nadležnosti nacionalnih država, zaključuje Politico.

federalna.ba/Beta