Podrška osobama s Down sindromom u BiH i dalje nedovoljna uprkos vidljivom napretku

Dvadeset godina nakon osnivanja Udruženja "Život sa Down sindromom" Federacije Bosne i Hercegovine, osobe s Down sindromom danas ostvaruju značajno veće učešće u obrazovanju, zapošljavanju i društvenom životu, ali i dalje ne uživaju jednaku institucionalnu podršku i pristup pravima u cijeloj Bosni i Hercegovini, poručeno je danas u Sarajevu na obilježavanju 20. godišnjice tog udruženja.

Federalna ministrica kulture i sporta Sanja Vlaisavljević ocijenila je da osobe s Down sindromom još ne uživaju dovoljnu institucionalnu podršku u BiH.

- Mnoge institucije mogu puno više učiniti i mogu čak sa sigurnošću reći da nema institucije koja ne može na neki način svoja vrata otvoriti osobama s Down sindromom - istakla je.

Naglasila je da se odgovornost ne odnosi samo na obrazovne ustanove.

- Postoje razne institucije koje imaju najrazličitije modele i moduse kako da okupe, ne da govore o ljudima s Down sindromom, već da ih učine i društveno korisnim članovima društva i podjednako im ukažu pažnju koju svaki čovjek zaslužuje - kazala je Vlaisavljević.

Govoreći o najvećim izazovima s kojima se ove osobe suočavaju, istakla je nedostatak sadržaja i mogućnosti koji bi njihov život učinili kvalitetnijim, ljepšim i ugodnijim.

Posebno je naglasila značaj sigurnosti koju društvo treba pružiti roditeljima, naročito u pogledu budućnosti njihove djece.

- Ono što je meni, prije svega kao roditelju, važno je sigurnost koju društvo mora pružiti roditeljima za vrijeme kada oni više ne budu imali snagu koju danas imaju dok se bore da njihova djeca odrastaju - istakla je ministrica.

Predsjednica Udruženja "Život sa Down sindromom" FBiH Sevdija Kujović istakla je da su im danas najveći razlog za ponos uspjesi mladih osoba s Down sindromom, koje su, zahvaljujući dugogodišnjem radu porodica, prijatelja, udruženja i institucija, ostvarile značajan napredak.

Napomenula je da danas mnogi od njih rade na otvorenom tržištu rada i učestvuju u radu tijela udruženja u kojima se donose važne odluke.

- To su ogromni pomaci koji su za nas roditelje 2006. godine bili nezamislivi - istakla je.

Podsjetila je da su se roditelji prije dvije decenije borili za osnovne uslove uključivanja djece u obrazovni sistem, poput upisa u vrtiće i pronalaska nastavnog osoblja spremnog za rad s djecom s Down sindromom.

Govoreći o institucionalnom napretku, ocijenila je da su propisi i politike u ovoj oblasti unaprijeđeni, posebno u Kantonu Sarajevo, čiji zakon prepoznaje obaveze iz Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom.

- Zakon prepoznaje razumnu prilagodbu, individualni pristup, asistenciju u nastavi i stručnu podršku - navela je, dodajući da, uprkos tome, kvalitet i dostupnost tih usluga još nisu na zadovoljavajućem nivou.

Kujović je kazala je i da sve više škola prepoznaje značaj inkluzivnog obrazovanja, ali da ostvarivanje prava osoba sa Down sindromom i dalje zavisi od mjesta u kojem žive.

- Poštivanje prava osoba s Down sindromom u BiH je neujednačeno, a to je zapravo rezultat neujednačenih propisa - istakla je.

Naglasila je da se problemi osoba s Down sindromom ne mogu rješavati izolovano, zbog čega Udruženje gotovo dvije decenije sarađuje s drugim organizacijama osoba s invaliditetom.

Posebno je upozorila na višestruku diskriminaciju osoba s intelektualnim invaliditetom, kojoj su žene iz ove grupe dodatno izložene.

- U proteklih 20 godina neka pitanja smo tek otvorili kao temu i identificirali probleme, ali pred nama je još jako mnogo posla - zaključila  je predsjednica Udruženja.

Medijima se obratila i Aida Redžepagić, autorica izložbe "20 godina - Sasvim svakodnevno", koja je kazala da je ulazak u svakodnevni život osoba s Down sindromom za nju predstavljao izazovno, ali istovremeno izuzetno lijepo i vrijedno iskustvo.

Istakla je da joj je ono omogućilo da kroz fotografije prenese poruku o sličnostima među ljudima, umjesto o njihovim različitostima.

Napomenula je da se o osobama s Down sindromom, kao i osobama s drugim invaliditetima, često govori kroz prizmu različitosti. Međutim, kako je kazala, njena namjera bila je pokazati koliko su njihovi životi zapravo slični životima svih drugih ljudi.

- Ono što sam željela prenijeti kroz fotografije je upravo to koliko smo svi isti. Djeca s Down sindromom ne traže nikakva posebna prava, već žele sve ono što ima i moje dijete, a to je pravo na školovanje i obrazovanje - naglasila je Redžepagić.

Poručila je da je svakodnevni život te djece obilježen istim emocijama i iskustvima, uključujući humor, simpatije, zaljubljivanja i šale.

Današnji događaj je prilika za osvrtanje na 20 godina zajedničkog rada, zalaganja i promjena, ali i za isticanje značaja kontinuiranog djelovanja na unaprjeđenju prava, mogućnosti i kvaliteta života osoba sa Down sindromom i njihovih porodica.

Program, osim izložbe "20 godina - Sasvim svakodnevno", uključuje i autorski performans "Vremeplov naših snova", pismo roditelja, obraćanja predstavnica Udruženja i zvanica, dodjelu priznanja partnerima, kao i muzički program.

Poseban segment večeri bit će posvećen riječima i iskustvima članova zajednice koji su tokom godina bili dio ove priče.

federalna.ba/Fena

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.