Počelo suđenje Nikolasu Maduru, Venecuela poziva na dijalog

Prilog: Ermin Mehanović

Dva dana nakon napada i otmice, Sjedinjene Američke Države sude venecuelanskom predsjedniku Nikolasu Maduru (Nicolas). U Karakasu - nova vlast. Privremena predsjednica Delsi Rodrigez (Delcy Rodriguez), prethodno veliki borac za Madurov režim, poziva Sjedinjene Države na dijalog, a američki predsjednik Donald Tramp poručuje da je crvena linija pristup naftnim rezervama Venecuele. Globalnu buru izazvala je američka intervencija u Karakasu te se svjetske diplomate okupljaju na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a.

Helikopterom usred Menhetna, na suđenje je stigao kidnapovani predsjednik Venecuele Nikolas Maduro. Njemu i pet drugooptuženih, uključujući njegovu suprugu i sina, sudi se za narkoterorizam, zavjeru za krijumčarenje kokaina i kršenje zakona o oružju. Američki zvaničnici optužuju Madura i ostale da su sarađivali sa najvećim kartelima u regiji, iako, prema podacima SAD-a, Venecuela ne kotira visoko po proizvodnji narkotika. U Njujorku građani protestuju zbog poteza svoje Vlade:

“Ovo nije samo kršenje međunarodnog prava već i zakona SAD-a. Predsjednik nema pravo pokrenuti ovakvu akciju samo jer to želi. Za vojnu akciju je potrebno odobrenje Kongresa, a toga nije bilo. Ovdje smo da kažemo da je ovo nezakonito i da smo protiv toga što Trampova administracija pokušava uraditi i da ne želimo još jedan rat.”
Iako nisu građani, Maduru i ostalima sudi se prema američkom federalnom zakonu, što je prema međunarodnom pravu, siva zona. Godine 1990, u sličnom zahvatu, SAD su sudile lideru Paname Manuelu Norijegi. Međutim, s obzirom na to da se Maduru sudi kao narko kriminalcu, a ne stranom lideru, situacija bi mogla biti jednostavnija. Ilan Kac (Katz), ekspert za međunarodno pravo:

“Madurov slučaj će biti nešto slično Osami Bin Ladenu, šefu terorističke organizacije. Maduro je, prema američkom zakonu, ne strani vođa već šef kriminalne organizacije. To je neistraženo područje ako na njega gledamo kao šefa države, ali ne ako ga poredimo sa slučajem Osame Bin Ladena ili neke druge terorističke organizacije.”

Međutim sama operacija udara na Venecuelu te hapšenje jednog lidera, krši brojne zakone međunarodnog prava, poručuje Kac.

“Prvo, postoji kršenje suvereniteta koje je predviđeno članom 2 Povelje UN-a. Druga tačka koju treba razmotriti je imunitet šefa države, koji se obično daje čak i ako je on optužen za zločin dok je na vlasti. Postoji i odredba o ekstrateritorijalnom provođenju zakona, a to je otmica stranog vođe na stranom tlu.”

Dok se sudi starom, u Karakasu je imenovana nova privremena predsjednica. Na funkciju je došla 56-godišnja Delsi Rodrigez, zvanično potpredsjednica od 2018. godine. Iako ju je Maduro zvao “tigricom” zbog odbrane njegove socijalističke politike, Rodrigez je objavila saopćenje u kojem Vašington poziva na dijalog.

“Pozivamo SAD da sarađuje sa nama na kooperacijskoj agendi, koja je fokusirana na zajednički razvoj pod okvirima međunarodnog prava da bismo ojačali koegzistenciju. Donalde Trampe, naši narodi i regija zaslužuju mir i dijalog, a ne rat.”

Ipak, američki predsjednik Donald Tramp izdao je upozorenje za Rodrigez, kazavši da će osjetiti posljedice možda i gore nego Maduro, ukoliko ne postupi, kako kaže, pravedno.

“Bavimo se ljudima koji su upravo položili zakletvu. Ne pitajte me ko je glavni u Venecueli, jer ću vam dati vrlo kontroverzan odgovor… Mi smo glavni. Razgovarat ću s novom predsjednicom kada bude pravo vrijeme.”

Dodao je da od Rodrigez očekuje potpuni pristup naftnim rezervama, da bi zemlju opet izgradili. Potaknut uspjehom operacije protiv Karakasa, Tramp je izrekao nove prijetnje, ovaj put, Kubi i Kolumbiji.

“Izgleda kao da je Kuba spremna da padne. Sada nemaju prihoda. Sve prihode su dobijali od Venecuele, od njihove nafte. Sada toga nema i Kuba je, doslovno, spremna za pad. Mnogo sjajnih kubanskih Amerikanaca će biti veoma sretni zbog toga.”

Američke poteze osudili su svjetski lideri, no kao inače, sve je stalo na osudama. Iz Ministarstva vanjskih poslova Kine pozvali su Vašington da pusti Madura na slobodu. Iz Irana također pozivaju na oslobođenje te su američke poteze nazvali nelegalnim. Osudama za kršenje međunarodnog prava pridružili su se i stari saveznici SAD-a, poput Francuske. Glasnogovornica predsjednika Francuske Maud Brežon (Maud Bregeon):

„Postupci predsjednika Trampa krše međunarodno pravo. Uvijek smo branili i uvijek ćemo braniti međunarodno pravo, jer je ono uslov za globalnu stabilnost i mir. Međutim, ovdje se radi o diktatoru, pa to uzimamo u obzir. Njegov odlazak je dobra vijest za Venecuelance.”

Zbog situacije u Venecueli i američke intervencije, sazvana je sjednica Vijeća sigurnosti UN-a. Generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš (Guterress) američku operaciju nazvao je opasnim presedanom.