Počela primjena CBAM-a – izgledno drastično poskupljenje struje, roba i usluga

Evropska unija od 1. januara počela je primjenjivati Mehanizam za prilagođavanje granica ugljika, koji će se direktno odnositi i na privrednike u Bosni i Hercegovini, posebno na kompanije koje izvoze na evropsko tržište. Riječ je o novom obliku naplate emisija ugljendioksida, kroz koji će domaće firme dio prihoda morati izdvajati za evropski budžet, umjesto da taj novac ostaje u zemlji. To znači veće troškove proizvodnje, slabiju konkurentnost domaće privrede, ali i poskupljenja koja će na kraju osjetiti i građani.

BiH ovaj proces dočekuje nespremna, prvenstveno zbog izostanka ključnih reformi na državnom nivou, upozorava predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije Nihad Imširović. Naši izvoznici, posebno iz metalne i prerađivačke industrije, ulaze u CBAM režim s većim troškovima i velikom neizvjesnošću.

„I cijena rada i cijene električne energije je već na nekom evropskom nivou, i samim time smo u poziciji koja nije baš obećavajuća.“

Uvođenje Mehanizma za prilagođavanje ugljika na granicama Evropske unije predstavlja jedan od najozbiljnijih izazova za bh. privredu u narednim godinama. Još uvijek nisu doneseni osnovni zakoni, uključujući Zakon o električnoj energiji na nivou države, nije uspostavljena berza električne energije, niti sistem trgovine emisijama. Resorni federalni ministar Vedran Lakić:

„Ono što brine je neusvajanje Mape puta od vlade Republike Srpske i iskreno se nadam da će se to vrlo brzo razmatrati u RS-u, jer je Federacija Bosne i Hercegovine svoju obavezu završila i mapu puta usvojila prije nekoliko mjeseci. Mi još uvijek nemamo državni zakon o klimi i energiji, koji je također jedan od preduslova i iskreno se nadam da će i to od strane Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH vrlo brzo biti delegirano.“

Suština mehanizma je da EU izjednači troškove zagađenja između svojih kompanija, koje već plaćaju CO₂ kroz unutrašnji sistem, i proizvođača iz zemalja poput Bosne i Hercegovine, koje takav sistem nemaju. Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH:

„BiH je izvozno orijentirana ka Evropskoj uniji. Oko 75% ukupnog izvoza upravo se tiče zemalja EU i sada ih ovakav mehanizam  bukvalno vraća unazad. Od ovog 1. januara, počinje se prvo samo sa energetski intenzivnim industrijama, plus proizvodnja električne energije, dakle, proizvodnja cementa čelika aluminija hidrogena i đubriva. Nakon toga se očekuje sigurno i drugi paket u kojem će biti obuhvaćene industrije tekstila, generalno elektromašinska industrija, automobilska i industrija namještaja, a to su sve izvozno orijentirane grane u BiH.“

Jedna od ključnih posljedica uvođenja CBAM-a biće rast troškova proizvodnje, koji će se, tamo gdje je to moguće, prenijeti na krajnje cijene proizvoda. Time se dodatno pojačavaju već postojeći inflatorni pritisci, rast cijena energije i pad kupovne moći stanovništva. Stručnjak za energetiku Almir Bečarević:

„Moram reći da će to biti značajan udar za našu izvoznu mogućnost jer doći će do poskupljenja svih naših roba koje će biti opterećene tom taksom. Tako da, jednostavno, bojim se da u narednom periodu očekuju nas i neka druga poskupljenja.“

Iz realnog sektora dolaze poruke da će kratkoročno rast cijena biti teško izbjeći, ali da dugoročno CBAM može predstavljati i priliku za tehnološku modernizaciju i smanjenje karbonskog otiska. Stručnjak za ova pitanja i ujedno direktor kompanije koja posluje u BiH i Hrvatskoj Sandro Zovko:

„Mislim da firme moraju gledati sebe, ne gledati bitke koje treba netko drugi odraditi, i trebaju gledati da što prije uđu u genezu svoje proizvodnje i vide kako da budu bolji za budućnost.“

Bosna i Hercegovina je mogla izbjeći ovaj porez, da je ispunila uvjete iz Brisela. Evropska unija na CBAM upozorava već četiri godine, a ekonomski stručnjaci ranije su procijenili da bi gubici za Bosnu i Hercegovinu mogli dostići i do 300 miliona KM godišnje. Taj novac, umjesto da se ulaže u energetsku tranziciju, nova radna mjesta i stabilnije cijene, biće izgubljen zbog političkog oklijevanja i nepostizanja dogovora.