Ples stariji od dinosaursa: Konačno razotkrivena tajna neobičnog leta jednodnevki

U sumrak proljetnih večeri, uz obale rijeke Temze, može se vidjeti prizor koji podsjeća na drevni ritual prirode: hiljade sitnih insekata izvodi neobičan, gotovo hipnotički ples u zraku. Riječ je o jednodnevkama – među najstarijim krilatim insektima na Zemlji – čije ponašanje fascinira naučnike već decenijama.

Dok se svjetlost dana povlači, mužjaci se naglo uzdižu u zrak, zatim se prevrću i polako spuštaju prema tlu, raširenih krila i repa, nalik padobrancima. Ovaj vertikalni ples, koji se ponavlja u bezbrojnim ciklusima, dugo je bio misterija – sve do najnovijih istraživanja, piše The Guardian.

Insekti stariji od dinosaura

Jednodnevke pripadaju među najstarije krilate insekte, čiji su preci nastali prije oko 300 miliona godina – znatno prije nego što su dinosauri nastanjivali Zemlju. Njihova građa ostala je gotovo nepromijenjena kroz geološke epohe, što ih čini svojevrsnim “živim fosilima”.

Njihova prolaznost inspirisala je i drevne autore – čak se i u Epu o Gilgamešu, jednom od najstarijih književnih djela, spominje kratkotrajni život ovih insekata.

„Zadržali su ove neobične karakteristike kroz stotine miliona godina, ali još uvijek nismo u potpunosti razumjeli zašto izvode ovaj ples“, objašnjava Samuel Fabian sa Oxforda.

Naučnici napokon pronašli odgovor

U novoj studiji objavljenoj u Journal of Experimental Biology, Fabian i njegov tim analizirali su ponašanje običnih jednodnevki koristeći naprednu 3D tehnologiju snimanja. Veliki rojevi insekata snimani su u londonskoj četvrti Richmond, a njihovi letovi su detaljno rekonstruisani i proučeni. Rezultati su pokazali da ovaj neobični vertikalni obrazac leta ima ključnu funkciju: omogućava mužjacima da razlikuju ženke od drugih mužjaka unutar gustog roja.

Za razliku od mužjaka koji lete gore-dolje, ženke se kreću horizontalno iznad roja. Na taj način mužjaci izbjegavaju zabunu i fokusiraju se na potencijalne partnerice.

„Mužjaci praktično nemaju filter“, objašnjava Fabian. „Ako im ponudite čak i predmet poput lopte za plažu, oni će pokušati da se pare s njom, iako očigledno ne liči na ženku.“

Borba protiv vremena

Ova strategija je presudna jer jednodnevke imaju izuzetno kratak životni vijek – od svega nekoliko sati do nekoliko dana. U tom kratkom periodu moraju pronaći partnera i razmnožiti se, što dodatno povećava važnost efikasnog prepoznavanja.

Situacija postaje još složenija u uvjetima slabog osvjetljenja, kada mužjaci i ženke izgledaju gotovo identično. Upravo zato vertikalno kretanje mužjaka, ispod ženki, povećava šanse za uspješno razmnožavanje.

Ugroženi drevni spektakl

Iako danas postoji više od 3.000 vrsta jednodnevki širom svijeta, mnoge populacije su u opadanju. U Velikoj Britaniji, od ukupno 51 vrste, značajan broj je ugrožen – dio šireg fenomena koji naučnici nazivaju “apokalipsom insekata”.

Globalna analiza iz 2019. godine pokazala je da je oko 40% svih vrsta insekata u opadanju, dok bi više od 10% moglo nestati do kraja ovog stoljeća.

Posebno zabrinjavaju podaci organizacije WildFish, koja je između 2015. i 2021. provela popis riječnih insekata u britanskim krečnjačkim rijekama. Ove rijeke, poznate po izuzetnoj čistoći, izgubile su u prosjeku 41% vrsta jednodnevki u odnosu na 1998. godinu.

„Spektakularna rojenja koja su nekada obilježavala početak ljeta danas su znatno rjeđa“, upozorava Janina Gray. „Zagađenje, nanosi sedimenta, smanjen protok rijeka i porast temperature vode ozbiljno ugrožavaju njihove životne uvjete.“

Dodatna istraživanja pokazuju da čak i umjeren nivo zagađenja može uništiti do 80% jaja jednodnevki položenih na riječnom dnu.

Prizor koji možda neće trajati zauvijek

Uprkos svemu, jednodnevke i dalje opstaju – čak i u urbanim sredinama. Njihov drevni ples i dalje se može vidjeti uz rijeke i potoke, podsjećajući na kontinuitet života koji traje stotinama miliona godina. „Ovo je ponašanje koje bi mnogi ljudi mogli vidjeti barem jednom godišnje“, kaže Fabian. „Čak i na mjestima s gustim saobraćajem, oni i dalje opstaju i izvode ovaj ples koji vjerovatno postoji još od vremena prije nego što se Britanija odvojila od evropskog kontinenta.“

Ovaj prizor nije samo fascinantan prirodni fenomen, već i podsjetnik na krhkost ekosistema – i na to koliko brzo možemo izgubiti nešto što traje milionima godina.

federalna.ba