Kojović: Nezavisan Apelacioni sud standard je država koje teže EU

Evropski put ili evropski zastoj? Dok Brisel očekuje rezultate, Bosna i Hercegovina još traži dogovor. Koje će verzije ključnih zakona prve dobiti zeleno svjetlo? Možemo li bez glavnog pregovarača otvoriti vrata Evropske unije? Hoće li milijarda maraka iz Plana rasta ostati dostupna ili nepovratno izgubljena? Gosti emisije Plenum bili su: Davor Bunoza, Predrag Kojović i Nenad Grković.

Kojović: Apelacioni sud BiH mora postojati ako želimo u Evropsku uniju

Poslanik Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Predrag Kojović izjavio je da je suština novog zakona uspostavljanje jasnog i nezavisnog Apelacionog suda BiH, što predstavlja standard koji postoji u svim državama koje teže evropskim integracijama.

„Taj zakon se sada zove Zakon o Sudu BiH i Apelacionom sudu BiH, kako bi se trebao zvati u svakoj normalnoj zemlji. Postoji Sud BiH i mora postojati drugi, nezavisni sud koji preispituje njegove odluke – Apelacioni sud BiH“, rekao je Kojović.

Naglasio je da su sjedište suda u Sarajevu i njegove nadležnosti uređeni u skladu s preporukama Venecijanske komisije.

„Nadležnosti su urađene u skladu s preporukama Venecijanske komisije, blago su proširene, a naziv suda je konačno onakav kakav treba da bude. Do sada smo izmišljali razne eufemizme kako bismo nekoga privoljeli da podrži zakon tehničke prirode.“

Govoreći o usvajanju zakona u formi nacrta, Kojović je kazao da je prijedlog prošao prije svega zbog odsustva dijela zastupnika SNSD-a. „Zapravo je usvojen u nacrtu zato što je veliki broj ljudi iz SNSD-a izašao sa sjednice. Naravno da će zakon ponovo doći na razmatranje, a na kraju uvijek postoji i Dom naroda, koji je često grobnica dobrih zakona.“

Smatra da je vrijeme da se pravosudne institucije nazivaju njihovim stvarnim imenima. „To nije apelaciono vijeće niti apelaciono odjeljenje nekog drugog suda. To je sud koji preispituje odluke Suda BiH i zove se Apelacioni sud BiH.“

Komentarišući evropski put Bosne i Hercegovine, Kojović je izrazio iznenađenje izjavom šefa Delegacije Evropske unije u BiH Luigi Soreca.

„Bio sam neprijatno iznenađen izjavom gospodina Soreke da se nada da će evropski put Bosne i Hercegovine biti otvoren usvajanjem dva zakona koja su došla iz Ministarstva pravde. Takvu podršku nisu dobili prijedlozi koji su, po mom mišljenju, bili znatno bliži evropskim standardima.“

Podsjetio je da je na raniji prijedlog zakona o VSTV-u podnio 20 amandmana zasnovanih na preporukama Venecijanske komisije. „Ukupno je usvojen 31 amandman. Neki su tvrdili da je time zakon unakažen, a naša namjera bila je upravo suprotna – da ga uskladimo s evropskim standardima.“

Kojović smatra da predstavnici Evropske unije danas nisu dovoljno uključeni u reformske procese. „Sa ranijim predstavnicima Evropske unije radili smo ozbiljne zakone. Bili su uključeni u proces i jasno govorili šta su evropski standardi. Mislim da gospodin Soreka nije toliko uključen u svoj posao koliko bi trebao biti.“

Govoreći o ministru pravde BiH Davor Bunoza, Kojović je istakao da ga smatra jednim od najstručnijih ljudi koji su obavljali tu funkciju. „To je fantastičan advokat i vjerovatno jedan od najstručnijih ljudi koji su ikada obavljali funkciju ministra pravde Bosne i Hercegovine.“

Ipak, smatra da problem nastaje kada politički interesi prevladaju nad stručnim argumentima. „Njegov problem nastaje kada svoje pravno znanje stavlja u drugi plan, a političke interese u prvi. Siguran sam da i on zna da zakoni koje je predložio nisu u potpunosti usklađeni s evropskim standardima.“

Posebno je izdvojio pitanje sastava Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. „Jedan od ključnih problema jeste etnička struktura VSTV-a. Mi smo predlagali petogodišnji period tokom kojeg bi se postepeno smanjivao značaj etničke pripadnosti članova VSTV-a. To je za predlagače bilo neprihvatljivo.“

Kojović je zaključio da će pitanje pravosuđa i evropskih reformi ostati jedno od ključnih političkih pitanja u narednom periodu, posebno u kontekstu ispunjavanja obaveza Bosne i Hercegovine na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.

Grković: Nećemo podržati zakon o VSTS-u bez stroge provjere imovine sudija i tužilaca

Nenad Grković, poslanik Liste za pravdu i red u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, govorio je o prijedlozima zakona o Sudu BiH i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTS), koje je opozicija iz RS-a ranije uputila u proceduru. Istakao je da njegova stranka ostaje pri stavu da su provjere imovine nosilaca pravosudnih funkcija ključne za borbu protiv korupcije.

Grković je podsjetio da je opozicija predložila zakone o Sudu BiH i VSTS-u zbog, kako je naveo, neaktivnosti Savjeta ministara BiH.

„Prije svega treba da znate, mi smo ih predložili, zato što Savjet ministara nije radio svoj posao. Ti zakoni trebali su da dođu, prije svega, od Savjeta ministara“, rekao je Grković.

Kako je naveo, zakon o Sudu BiH nije prošao ni prvo čitanje, dok je prijedlog zakona o VSTS-u ostao u proceduri. Prema njegovim riječima, opozicija nije predlagala potpuno novo zakonsko rješenje, već je doradila postojeći nacrt koji je pripreman u Savjetu ministara.

„Jednostavno, uzeli smo taj zakon koji je već bio u pripremi u Savjetu ministara, ali smo ga pooštrili po pitanju imovine, provjera imovine sudija i tužilaca, jer smo smatrali da je to ključno“, kazao je.

Grković tvrdi da su upravo odredbe koje se odnose na provjeru imovine izazvale najveće reakcije i protivljenje dijela pravosudne zajednice.

„Kada je taj zakon dospio u javnost, odmah su krenuli napadi. Prije svega od Savjeta ministara, od članova VSTS-a, čak su ga nazivali zlobnim zlozakonom i zanimljivo je da im je najveća smetnja upravo ta provjera imovine“, rekao je.

Govoreći o stanju u pravosuđu, ocijenio je da je neophodno uvesti strožije kontrole imovine sudija i tužilaca te poručio da njegova politička opcija neće podržati rješenja koja to ne predviđaju.

„Definitivno ćemo dalje insistirati i nećemo podržati nijedan drugi zakon koji ne bude strog po pitanju upravo provjera imovine, prije svega sudija i tužilaca, jer smatramo da je to ključni problem u ovoj državi“, istakao je.

Osvrćući se na povlačenje prijedloga zakona o VSTS-u, Grković je rekao da je tokom javne rasprave i kasnijeg amandmanskog postupka tekst zakona pretrpio brojne izmjene.

„Taj zakon više nije ličio na ono što smo mi predložili, tako da smo i vidjevši cjelokupnu situaciju i vidjevši da od tih sredstava iz plana rasta nema ništa, povukli smo taj zakon“, kazao je.

Na pitanje da li će isti prijedlog ponovo biti upućen u proceduru, odgovorio je da se to neće dogoditi u ovom mandatu.

„Nećemo sigurno do narednog saziva“, rekao je Grković.

Komentarišući prijedlog koji je uputio Predrag Kojović, Grković je ocijenio da se radi o hrabrom potezu, ali je izrazio sumnju u mogućnost da bude realizovan do kraja aktuelnog saziva.

„Vrlo hrabar prijedlog. Možda je taj zakon trebao prije da se gurne u proceduru u tom obliku. Malo mi je to, mogu reći sumnjivo, što je to baš sada gurnuto pred kraj, jer ne vjerujem da se može išta uraditi po tom pitanju. Imamo možda još jednu, dvije sjednice i to je to“, zaključio je.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.